Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske nisu podržali pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veta) bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, kojim se predviđa formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske. Jedan od razloga za odbacivanje veta bio je i – pravopis: riječ „Srpska“ u nazivu entiteta u odluci Kluba Bošnjaka pisana je malim slovom.

U dostavljenom tekstu odluke, kako su naveli delegati srpskog naroda, riječ „Srpska“ je na više mjesta pisana malim slovom, pa je sam čin podnošenja akta okarakterisan kao „provokacija“, dok je poseban problem, prema riječima delegata Ljubiše Krunića, predstavljalo i to što se u obrazloženju veta spominje genocid u Srebrenici, što je, po njemu, „van teme“.

Ignoriranje haških presuda

Ipak, kako za Slobodnu Bosnu kaže Adil Osmanović, delegat u Vijeću naroda RS i član Kluba Bošnjaka, spominjanje Srebrenice itekako jeste predmet rasprave kada se radi o formiranju rezervnog sastava entitetske policije.

– Mi smo pokrenuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa zbog Zakona o unutrašnjim poslovima Republike Srpske, kojim se predviđa uvođenje rezervnog sastava policije. U obrazloženju smo naveli više razloga – sigurnosne, historijske, ali i podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u policiji, gdje je prisutan veliki disbalans, kaže Osmanović.

On podsjeća da je u presudi iz februara 2007. godine Međunarodni sud pravde jasno naveo da su Vojska i policija Republike Srpske učestvovali u genocidu u Srebrenici, što ostavlja dubok trag nesigurnosti među bošnjačkim povratnicima.

– Jasno je da bošnjačko stanovništvo osjeća strah. Formiranje rezervnog sastava samo dodatno pojačava tu nesigurnost. U sadašnjoj strukturi MUP-a RS, 85% zaposlenih dolazi iz reda srpskog naroda, svega 8% su Bošnjaci, a 2% Hrvati. To nije samo disbalans – to je obespravljivanje, ističe Osmanović.

Poslovnik štiti režim

Uprkos ozbiljnoj argumentaciji, niko iz Kluba srpskog naroda se, kako kaže, nije osvrnuo na suštinu onoga što je navedeno.

– Raspravljalo se o tome kako je pisano „Republika Srpska“, je li „Srpska“ velikim ili malim slovom, kao da je to važnije od činjenice da se zakon usvaja bez ikakve zaštite prava Bošnjaka, povratnika i drugih nesrpskih građana. Umjesto da odgovore na argumente o sigurnosnim prijetnjama i kršenju Ustava, bave se tehničkim stvarima i vrijeđaju inteligenciju svih nas, dodaje.

Opozicija porekla svoje izjave

Kada je Narodna skupština RS izglasala uvođenje rezervnog sastava policije, čak je i opozicija kritikovala taj potez vlasti. Međutim, sada kada smo mi iz Kluba Bošnjaka pokrenuli veto na osnovu ozbiljnih i ustavno utemeljenih argumenata, nijedan delegat iz reda srpskog naroda nije imao hrabrosti ni spremnosti da podrži zaštitu vitalnog interesa, makar kroz raspravu.

– Sve je to vezano za ono što se dešavalo sada – Dodikovo ponašanje. Cijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, koje se finansira iz budžeta, pretvoreno je u njegovu ličnu zaštitu, u tjelohranitelje. Vidimo kako se ponašaju prema pripadnicima SIPA-e. Ovo je pokušaj da se dodatno pojača policijska struktura, ali to nema veze s interesima građana – to vodi samo ka podizanju tenzija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Svakom razumnom političaru, pa i opoziciji u RS-u, ovo mora biti neprihvatljivo, poručio je Osmanović za Slobodnu Bosnu.

Odbijanjem veta, kako nalaže procedura, predmet sada ide na razmatranje Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. Ukoliko ni tamo ne bude saglasnosti, konačnu riječ dat će Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske. No Osmanović ističe da taj sud nije pokazao nezavisnost u prethodnim slučajevima.

– Imamo poslovnik o radu Ustavnog suda RS koji omogućava preglasavanje u pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, što je u suprotnosti s Ustavom BiH. Taj poslovnik treba mijenjati, jer trenutno ne štiti nikoga osim režima, upozorava Osmanović.

Podsjećamo, nije ovo prvi put da Klub Bošnjaka pokreće pitanje vitalnog interesa u RS-u. Adil Osmanović je ranije za Slobodnu Bosnu komentarisao sporni zakon o himni Republike Srpske kojim se pokušava ozvaničiti srbijanska pjesma "Bože pravde" na entitetskom nivou, kao i Stevandićev prijedlog zakona o Ustavnom sudu RS-a, koji je direktno suprotan odlukama državnih i međunarodnih institucija.

U tom kontekstu, odbacivanje veta Bošnjaka i ignorisanje njihovih argumenata, uključujući i presude međunarodnih sudova, dodatno potvrđuje zabrinjavajući politički kurs Republike Srpske.

(S. H.)