"Svu odgovornost za moguću destabilizaciju unutrašnje političke situacije u zemlji snose promoteri ove političke akcije", navodi se u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

Međunarodni akteri različito su reagirali na presudu predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku – od podrške koju su mu uputile zemlje koje njeguju prijateljske veze s ovim entitetom, do poziva na poštivanje presuda i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

Dok Dodik traži podršku svojih međunarodnih partnera, analitičari ocjenjuju da takvi pozivi pokazuju da on zapravo ne očekuje nikakvu pomoć ili ne zna kakvu pomoć želi. Nakon presude Dodiku, predstavnici Zapada su u sličnim reakcijama pozvali na poštivanje odluke Suda BiH, dok su tradicionalni "prijatelji" predsjednika RS-a kritikovali takav ishod i najavili podršku – bez preciziranja konkretnih koraka.

"Mislim da je čitava ova priča i potvrđivanje presude dio jednog dužeg projekta, ako vremenski gledamo, ustvari političkog penzionisanja Milorada Dodika, koje mislim da je na sceni", rekao je Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology za Detektor.

Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH su nakon objave presude poručili:
"Jasno stavljamo do znanja da presudu Državnog suda treba u potpunosti poštovati."
"Sve relevantne institucije i akteri trebaju podržati vladavinu prava i bez odlaganja postupiti u skladu s presudom, prema uputstvima Suda."

Sličan poziv stigao je i iz Službe za vanjske poslove Europske unije (EEAS), iz koje su poručili:
"Presuda je obavezujuća i mora se poštovati. EU poziva sve strane da priznaju neovisnost i nepristrasnost Suda, te da poštuju i potvrde njegovu presudu."

Nepoštivanje odluka visokog predstavnika

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je 1. augusta prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a, kojom je osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Sud BiH je saopćio da je Dodiku potvrđena presuda kojom je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula te godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći Schmidtove odluke.

Saopćenju EEAS-a pridružila se i Njemačka ambasada u BiH, koja je na svojoj Facebook stranici podijelila isto saopćenje.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. augusta za Detektor kratko komentarisao presudu, bez osvrtanja na Dodikove tvrdnje da je presuda donesena na osnovu odluke "nelegalno izabranog" visokog predstavnika:
"Sudske odluke se moraju poštivati."

Ko je podržao Dodika?

Suprotno porukama koje su stigle sa Zapada, zemlje koje održavaju bliske odnose s Dodikom i RS-om izrazile su podršku i ponovile tvrdnje o navodnom miješanju međunarodne zajednice u pravne i političke procese u BiH.

Ambasada Ruske Federacije na Facebook stranici je navela:
"U BiH, u pravnom smislu, nema visokog predstavnika", te da je Schmidt "u suštini uzurpator".
"Zato bilo koje presude zasnovane na tvrdnjama o navodnom kršenju 'odluka visokog predstavnika' nisu pravne, već isključivo politizirane. Svu odgovornost za moguću destabilizaciju unutrašnje političke situacije u zemlji snose promoteri ove političke akcije."

Poruku podrške poslao je i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto:
"Dodik je prijatelj Mađarske i Mađarska stoji uz svoje prijatelje."
"Politički lov na vještice u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Milorad Dodik je demokratski izabran od naroda za predsjednika RS-a. Vrijeme je da svi shvate da poenta nije u tome da se govori o izabranim vođama na Zapadnom Balkanu, već da se razgovara s njima."

Reagirao je i premijer Mađarske Viktor Orban, kojeg je Dodik ranije nazivao "velikim prijateljem", navodeći:
"Nema mjesta za pravni lov na vještice u demokratiji. Vrijeme je da svi poštuju odluku naroda RS-a, koji je izabrao Milorada Dodika za svog predsjednika."

Ambasade Rusije i Mađarske nisu odgovorile na upite Detektora za dodatne komentare.

Dodik je 26. februara prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora, uz sigurnosnu mjeru zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Miloš Lukić oslobođen

Miloš Lukić, koji je također bio optužen s Dodikom, oslobođen je krivice u obje presude. Nakon objave presude, Dodik je Sud BiH nazvao "političkim", te poručio da će njegov pravni tim koristiti sve pravne lijekove i zatražio podršku međunarodnih partnera:
"Očekujem potpunu podršku Srbije. Obratit ću se za podršku Rusiji. Objasnit ću i napisat ćemo pisma Željka i ostali odgovorni i novoj američkoj administraciji. Ovo je sramno, ovo nema nikakve veze s demokratijom, ovo nema nikakve veze s pravom. Ovo ima veze samo s muslimanskim nastojanjem da dominiraju BiH."

Dodik se zatim obratio i Donaldu Trumpu, predsjedniku SAD-a, objavom na društvenoj mreži X:
"Sudili su meni jer nisu mogli milion Srba da stave u sudnicu."
"Ali znamo kako završava svaka priča u kojoj se sud koristi kao politički metak – od Amerike do nas. Pobjeđuje narod. Uvijek."

Na mreži X oglasio se i američki lobista balkanskog porijekla Rod Blagojevich, kojeg Dodik predstavlja kao "prijatelja", na osnovu ugovora između Blagojevicheve firme i Vlade RS-a od 27. marta 2025. godine o lobiranju u SAD-u, za neotkriven iznos honorara:

"Pro-Trump predsjednik iz Mađarske podržava pro-Trump predsjednika iz RS-a i upozorava ljude koji vole slobodu da se isti korumpirani ruski priručnik za dosluh, koji se koristi protiv predsjednika Trumpa u Americi, koristi protiv predsjednika Dodika u Bosni."

Američki State Department nije odgovorio na upite novinara u vezi s komentarom presude Dodiku.

Analitičari o (ne)očekivanoj reakciji Moskve

Adnan Huskić iz SSST-a kaže da nije jasno kakvu vrstu podrške Dodik očekuje, jer njegovi pozivi sugeriraju da ni sam ne zna šta traži:
"Teško je očekivati da će sada uslijediti izrazito aktivno djelovanje tih zemalja unutar evropskih struktura, ako govorimo o Mađarskoj i Slovačkoj, ili da će, recimo, Rusija potegnuti to pitanje ili pokušati eskalirati na nivou Ujedinjenih nacija."

Činjenica da je Dodik izabrao upravo te partnere, prema Huskiću, pokazuje da on "ne očekuje nikakvu konkretnu pomoć ili se ničemu ne nada."

Vanjskopolitički novinar iz Srbije Boško Jakšić dodaje:
"Svi Dodikovi međunarodni oslonci su problematični i ograničenog trajanja, ali on u ovom trenutku nema drugog izbora."
"Moskva ima svoje interese i vrlo lako napušta saveznike ako se više ne uklapaju u njene planove. Isto važi i za najvažnijeg saveznika – Srbiju. Vučić je izuzetni pragmata koji je spreman ne samo da proda i rasproda prirodna bogatstva Srbije, nego i da žrtvuje svoje saveznike i prijatelje, ‘jarane’, ako mu to bude zatrebalo za očuvanje vlasti."

(Izvor: Detektor)