Iz MUP-a RS navode da se prevare najčešće ogledaju u tome da izvršioci putem društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram ili pozivanjem građana sa brojeva telefona ili putem aplikacija za komunikaciju reklamiraju određene lažne platforme kojima je navodno moguće investirati u kriptovalute i zaraditi velike iznose novca za kratak vremenski period.

Kažu da se tom prilikom izvršioci koriste različitim prevarnim radnjama kako bi oštećene doveli u zabludu da im šalju novac, a na ime navodnog ulaganja u kriptovalute, prenosi Crna-hronika.info.

“Izvršioci se vrlo često predstavljaju kao radnici na berzi, dostavljaju oštećenima različite lažne certifikate kojima to potvrđuju, šalju oštećenima linkove za pristup različitim platformama, te uvjeravaju oštećene da na tim platformama kreiraju svoje naloge i da tu mogu pratiti stanje računa i vrijednost svojih ulaganja. Komunikacija izvršilaca i oštećenih se najčešće odvija putem elektronske pošte ili putem aplikacija za komunikaciju (WhatsApp, Viber i slično)”, navodi se u saopštenju.

Ističu da bi izgledali uvjerljivo izvršioci komuniciraju na lokalnom jeziku i u komunikaciji pokazuju razumijevanje ukoliko oštećeni nisu upoznati sa načinom trgovanja kriptovalutama.

“Vrlo često izvršioci nude tehničku pomoć u smislu da kreiraju oštećenima naloge na društvenim mrežama, e-mail adresu kao i da putem aplikacija za daljinski pristup (npr. AnyDesk) pristupe računaru ili mobilnom telefonu oštećenog te direktno vrše podešavanja, skidanje podataka i slično. Kako bi stekli protivpravnu imovinsku korist, izvršioci navode oštećene da im novac uplaćuju putem različitih servisa za plaćanje kao što je Western Union i slični”, saopštava MUP.

Dodaju da tom prilikom uvjeravaju oštećene da je novac potrebno uplatiti radi troškova određenih provizija, kamata, berzanskih usluga, osiguranja depozita i slično.

“Najčešće se uplate vrše na imena stranih lica u zemljama kao što su Gruzija, Portugal i ostale zemlje koje nisu sa našeg govornog područja. Ovim vidom prevara se pričinjavaju izuzetno velike materijalne štete koje u pojedinačnim slučajevima iznose i po nekoliko desetina hiljada konvertibilnih maraka. Novac je najčešće veoma teško ili nemoguće vratiti s obzirom da se prijavljivanje vrši tek nakon proteka dužeg vremenskog perioda, to jeste kada oštećeni shvati da je prevaren, da je doveden u zabludu i da neće ostvariti obećanu zaradu”, ističu u MUP-u.

S tim u vezi, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS savjetuje građane da se zaštite na sljedeći način:

• Informisati se o “blockchain” tehnologiji i načinu rada kriptovaluta.
  • Informisati se o platformama za trgovinu kriptovalutama i pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u našoj zemlji.
  • Provjeravati pouzdanost platformi za trgovinu kriptovalutama.
  • Zaštititi kripto novčanik (preporuka je korištenje tzv. “hladnih” novčanika, koji će biti odvojeni od mreže i zaštićeni šifrom).
  Provjeriti identitet osoba sa kojima se ulazi u poslovnu saradnju.
  • Uplate novca vršiti samo putem banaka, provjerenih servisa i na imena osoba koje su provjerene i poznate.
  • Postavljati jake lozinke na naloge.
  • Postavljati dvostruke autentifikacije.
  • Koristiti licencirane operativne sisteme i antivirusne programe (mogu prepoznati i upozoriti na mnoge vrste napada, fišing stranice, lažne i-mejl poruke i slično).
  Takođe, skrećemo pažnju šta nikako ne treba učiniti:
  • Ostvarivati komunikaciju i poslovnu saradnju sa osobama koje nam nisu poznate, nalaze se u inostranstvu i čiji identitet ne možemo potvrditi uživo.
  • Otkrivati svoje lične podatke nepoznatim osobama.
  • Fotografisati i slati fotografije lične karte, putne isprave, kartica za bezgotovinsko plaćanje i drugih ličnih dokumenata i isprava osobama koje nam nisu poznate ili koje smo upoznali putem interneta.
  • Otkrivati svoje lozinke drugim osobama.
  • Omogućavati daljinski pristup svojim uređajima kao što su mobilni telefon ili računar instaliranjem aplikacija kao što su AnyDesk, TeamViewer i slične.

Zatim, napominjemo šta je potrebno uraditi ako se ovako nešto dogodi:

• Blokirati kartice za bezgotovinsko plaćanje ukoliko su korištene za plaćanje.
  • Sačuvati svu komunikaciju koja uključuje brojeve telefona, slike ekrana sa komunikacijom i slično.
  • Sačuvati dokumentaciju koja se odnosi na transfere novca.
  • Sačuvati podatke o društvenim mrežama i platformama (slike ekrana, URL adrese i slično).
  Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske poziva građane da ovakve događaje prijave i da dodatne informacije o ovom i drugim vidovima sajber kriminaliteta mogu pronaći na internet prezentaciji Jedinice za visokotehnološki kriminalitet.