Bijela kuća donijela je izvršnu uredbu kojom se uvodi carina od 39 posto na sav uvoz iz Švicarske u SAD, što je jedna od najoštrijih mjera u carinskom režimu predsjednika Trumpa. Ova odluka stupila je na snagu odmah nakon isteka roka za postizanje bilateralnog trgovinskog sporazuma, a administracija ju je opravdala američkim trgovinskim deficitom u robi koji iznosi 38 milijardi dolara.

Stopa od 39 posto znatno je viša od carina od 15 posto koje su nametnute partnerima poput Europske unije, Japana i Južne Koreje, zemljama koje su uspjele postići preliminarne dogovore prije isteka roka u kolovozu, piše Hypebeast. 

Udar na industriju satova

Čuvena švicarska industrija satova, koja je prošle godine u SAD izvezla proizvode u vrijednosti većoj od 6 milijardi dolara, sada se našla na prekretnici. Velike urarske kuće, uključujući Rolex, moraju odlučiti hoće li same snositi dodatne troškove ili ih prebaciti na američke potrošače. Takva odluka već je dovela do rasta maloprodajnih cijena za čak 15 posto.

Najveći pritisak osjetit će neovisne radionice koje su gradile svoju poziciju na američkom tržištu. Očekuje se da će nove carine potaknuti kolekcionare da se okrenu rabljenim proizvodima i sekundarnom tržištu kako bi izbjegli dodatne namete.

Dio šire carinske reforme

Najnovija mjera, koja stupa na snagu 7. augusta 2025., nadovezuje se na širu carinsku reformu koju je Trump pokrenuo u travnju. Tada je najavio osnovnu globalnu stopu od 10 posto i zaprijetio Švicarskoj carinom od 31 posto ako pregovori propadnu.

Do kraja srpnja, administracija je formalizirala stupnjevitu strukturu: minimalnih 10 posto na sav uvoz, 15 posto za partnere s dogovorenim sporazumima te više carine za zemlje s kojima SAD ima veliki trgovinski deficit.

U sklopu toga, Kanadi je carina povišena s 25 na 35 posto zbog neuspjeha u suradnji u borbi protiv droge, dok se druge zemlje, od Indije (25 posto) do Sirije (41 posto), suočavaju s povišenim trgovinskim preprekama.