Piše: Sanela Gojak

Građani Stoca izlaze na ulice i traže svoja prava. Tako su ovog vikenda ispred zgrade Gradske uprave održali protestno okupljanje i performans nakon što je poništena odluke o izgradnji harema. Simbolično je to bilo u pet do 12, a sve kako bi ukazali na institucionalnu nepravdu i ignorisanje osnovnih prava na dostojanstven ukop.

Grad Stolac, na čelu s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem (HDZ), donio je Rješenje o poništenju građevinske dozvole za izgradnju harema u Stocu što je izazvalo ogorčenje među bošnjačkim stanovništvom.

Višedecenijski problem muslimanima u Stocu, kako je kazao predsjednik Izvršnog odbora MIZ Stolac Orhan Tikveša ovih dana, predstavlja činjenica da u starim haremima nemaju niti jedno slobodno mjesto, da su kapaciteti odavno popunjeni te da se skoro svakodnevno suočavaju s dilemama ukopavanja između grobnih mjesta ili prekopavanjem starih mezarova. 

"Hladno bez mezara, mračno bez zjenice"

Građane Stoca je podržao i pjesnik Muhamed Hamo Elezović. I on je imao slučaj u porodici kada  je trebao sahraniti svog oca. “Ukrali su mi očevo mjesto za pokop u starom haremu. Imam o tome i pjesmu”, kazao je pjesnik koji je izrecitovao stihove. Elezović je preživio strahote i grozote logora Dretelj i Heliodrom.

Protest ispred zgrade Gradske uprave Stolac, desno Muhamed Hamo Elezović (Foto: Slobodna Bosna)

Stotinjak metara od prvih kuća divlje deponije smeća

Stolac je dobio status grada prije četiri godine. Građani Stoca kažu da se gradonačelnik Bošković ne može sresti na ulicama ovog hercegovačkog grada. On odbija i da se nađe sa građanima i aktivistima kako bi razgovarali o problemima sa kojima se susreću, je ima “pametnija posla”. Nedavno je svečano otvorio novoizgrađenu športsku dvoranu u Stocu skupa sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem.

Inače, Bošković je prvi čovjek grada Stoca dvije decenije, odnosno od 2004. godine. Kako je moguće da kadar stanke koji propagira europske vrijednosti dozvoljava postojanje divljih deponija u blizni Bregave, te poznatog arheološkog nalazišta?

Građani Stoca unazad nekoliko godina upozoravaju na probleme s divljim deponijama smeća, odnosno spornom gradskom deponijom.

Gorica, divlja deponija (Foto: Slobodna Bosna)

Posjetili smo ove lokacije Gradinu, ali i Badanj gdje se u neposrednoj blizini nalazi pećina koja datira iz paleolitskog doba, i koja je proglašena Nacionalnim spomenikom BiH 2003. godine. Teško bi putniku namjerniku bilo doći do badanjske pećine, nema putokaza koji bi ga usmjerio. Mještani kažu da je nekad postojao. Na putu prema pećini, odlukom lokalnih vlasti, nalazi se deponija smeća koja narušava ugled nacionalnog spomenika, također šteti i ekosistemu rijeke Bregave.

Nekome je bilo u interesu da tu instalira deponiju smeća

Kako nemaju sluha od gradske vlasti, aktivisti u Stocu se sami organiziraju. Ovog vikenda očistili su put kako bi se automobilom moglo dovesti do pećine Badanj, tačnije članovi Udruženja za zaštitu životne sredine "Concordia" napravili su zajedničku akciju, prokrčili put i pokosili travu. Tako je i ekipa “Slobodne Bosne” uspjela doći do ovog važnog arheološkog  lokaliteta u Bosni i Hercegovini, nažalost, prolazeći pored ogromnih količina smeća i otpada.

Pećina Badanj, vrijedno arheološko nalazište (Foto: Slobodna Bosna)

Mladi aktivista Almin Pehilj nas je doveo do naselja Gorica koje je udaljeno otprilike kilometar od centra Stoca gdje smo zatekli divlju deponiju.

"Ovdje počinju divlje deponije koje su katastrofalni ekološki problem. Stotinjak metara od prvih kuća su divlje deponije smeća, unutar poljoprivrednih površina, te preko puta same rijeke Bregave. Deponije ugrožavaju okoliš, naselja i stanovništvo. Od ovog lokaliteta pa sve do gradske deponije koja je ilegalna, jer nema potrebnu okolinsku dozvolu izdatu od Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a", kaže on.

Kako doznajemo od 7. aprila ove godine aktivisti su kontaktirali više nadležnih institucija, odnosno, od gradskih, preko kantonalnih do federalnih vezano za ovaj gorući problem.

Kantonalna inspektorica Mirsada Gološ je 11. aprila izdala rješenje u kojem se navodi da Komunalno preduzeće Stolac mora lokalitet divljih deponija na Gorici sanirati, očistiti i zabraniti svako odlaganje otpada.

"To se ni dan danas nije desilo", kaže nam Pehilj, što smo se i lično uvjerili.

Dakle, Grad Stolac očito svjesno ignoriše ovaj problem.

Što se tiče gradske deponije smeća kod Badanj pećine i rijeke Bregave ona, kako kaže aktivista Pehilj, nema nikakvu dozvolu za rad, shodno potvrdi ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a. Prema odluci Gradskog vijeća ona je prije nekoliko godina premještena sa već postojeće lokacije na ovu danas pored Nacionalnog spomenika Badanj pećine.

Gradska deponija na lokalitetu Badanj pećine (Foto: Slobodna Bosna)

Put prema gradskoj deponije vodi kroz obradive poljoprivredne površine, a ovdje se stanovništvo bavi isključivo poljoprivredom.

"Na taj način egzistiramo i prehranjujemo naše porodice. Nekome je bilo u interesu da tu instalira deponiju smeća, što je imalo implikaciju da se stanovništvo prestane bavitii obradom zemlje jer u tim uslovima nemoguće je posvetiti se poljoprivrednoj proizvodnji", kaže naš sagovornik.

Mnogo puta su aktivisti Stoca upućivali apel i tražili razgovor s gradonačelnikom Stoca Stjepanom Boškovićem, jer se radi o problemima koji se tiču svih građana BiH i grada Stoca.

"Ne treba povlačiti političke paralele i optuživati nas aktiviste da prikupljamo političke poene, a gradonačelnik kaže da ima pametnijeg posla – ovdje je ugrožena naša rijeka, naselja, priroda", kaže Pehilj, te sarkastično dodaje da su žitelji ovog kraja u doba Paleolita živjeli u skladu s prirodom. Nažalost, u 21. vijeku planine smeća pored rijeke, koje se usput i kamufliraju zatrpavanjem govore dovoljno o savjesti onih koji to svjesno čine.

Pored deponije do arheološkog dragulja BiH

Aktivista Demir Mahmutćehajić za “SB” kaže da nema razuman odgovor na pitanje zašto je deponija smeća pored rijeke i badanjske pećine, te kako to čovjeku 21. vijeka danas objasniti.

"Ne znam logično smislen, razuman odgovor na to pitanje. Totalno sam zbunjen. Grad Stolac i administracija ima jedinstveni dragulj u BiH – a to je Badanj pećina. Ovdje nema nikakve kvazi nauke ili pseudo historije, ovdje je izvršeno više arheoloških istraživanja. Radi se o nejverovatnom arheološkom nalazištu koje dokazuje življenje na tom mikrolokalitetu pod tom pećinom prije 14 hiljada godina", kaže on, koji ovaj prostor vidi kao turistički ambijent prve klase.

Demir Mahmutćehajić (Foto: Slobodna Bosna)

Mahmutćehajić upozorava da gradska deponija smeća u kojoj se baca sve i svašta, kišom i drugim odvodima Bregavom ide u Neretvu, u najplodnije područje ovog kraja, te dalje do Metkovića, Opuzena i mora.

"Pored devastacije uz Badanj pećinu, devastira se i samo korito rijeke Bregave nelegalnom eksploatacijom šljunka. Bageri i kamioni uzimaju ogromne količine šljunka. To je sve dio jedne kriminalne organizacije.  Badanj pećina je zlatna koka, ona je jedinstvena na širem području, i ona se uništava, zatrpava zbog čega?", pita se ovaj Stočanin. 

Iskopavanje šljunka

Neformalna grupa građana Badanj iz Stoca uputila je službeni poziv federalnoj ministrici okoliša i turizma Nasihi Pozder da hitno posjeti ovaj hercegovački grad i upozna se s, kako navode, sve izraženijim ekološkim problemima. Ministrica Pozder je nedavno bila Počitelju, Jajcu, ali se s gradonačelnikom Stoca sastala u Sarajevu.

Do objavljivanja ovog teksta nismo dobili njen odgovor jel’ bila u Stocu i da li je upoznata s ekološkim problemom divljih deponija.