Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik proglašen krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, politička scena dodatno se uzburkala. Dok jedni osporavaju odluku, drugi je vide kao konačan dokaz da pravna država u Bosni i Hercegovini ipak postoji. Među njima je i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji u razgovoru za Slobodnu Bosnu ističe da je “sve dalje u rukama institucija – a ne više političkih kalkulacija”.

„Da sam u vlasti, sve bi to drugačije izgledalo. Nažalost, ja sam samo u institucijama predstavnik jednog naroda i ne mogu politički utjecati ni na šta“, kaže Duraković.

Presuda je za njega jasan presjek političkog trenutka.

„Za mene je konačna i više nema prostora za političke špekulacije ni malverzacije. To je presuda Suda Bosne i Hercegovine i ona je konačna. Mislim da i Milorad Dodik, i oni koji ga okružuju, znaju da je to tako.“

Dodik nedosljedan, opozicija razjedinjena

Kako kaže, ni sam Dodik nije bio dosljedan u svojim izjavama nakon izricanja presude.

 „Čak ni on nije bio jasan – u jednom trenutku kaže da presudu neće poštovati, pa onda 'vidimo se za šest godina', pa se špekuliše da je već ovlastio Stevandića ili Pranjića. Ja to ne znam zvanično – nijedan dokument se još nije pojavio kojim je on nekoga ovlastio.“

U slučaju da Dodik ne postupi po presudi, otvorena ostaje procedura koju bi morale pokrenuti nadležne institucije. Duraković podsjeća da sličan slučaj već postoji:

„Imamo praksu iz prošlosti – kada je preminuo Milan Jelić, tada je Igor Radojičić kao predsjednik Skupštine privremeno preuzeo njegove dužnosti dok nisu održani izbori.“

Centralna izborna komisija BiH najavila je sjednicu za srijedu, kada bi mogla odlučiti o oduzimanju Dodikovog mandata i eventualnom raspisivanju vanrednih izbora.

„U ovom momentu ne znamo u kom smjeru će ići Centralna izborna komisija, ali prema medijskim najavama zasjedat će sutra ili prekosutra. Oni će odlučiti najprije o oduzimanju mandata, a zatim i o eventualnom raspisivanju vanrednih izbora“, rekao je Duraković za Slobodnu Bosnu.

Opozicija u Republici Srpskoj, smatra, djeluje prilično neorganizovano.

„Vidjeli smo da Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, govori jedno, Igor Crnadak drugo. SDS poziva PDP da preispita sve to. Vrlo konfuzna situacija, u kojoj ne znamo šta će se desiti – osim što znamo da država mora nastaviti provoditi svoju presudu.“

„Bojkot izbora nije rješenje“

Ako se izbori raspišu, procedura je jasna.

„Onog momenta kada CIK raspiše izbore – to je to. Ko će učestvovati, ko neće, zna se koji su minimalni zakonski standardi. Potrebno je da određeni procenat građana izađe na izbore i oni su validni. Bilo je bojkota izbora i kod nas u Srebrenici, pa na kraju izgubite i ono što ste mogli imati – u smislu legitimne zastupljenosti.“

„Tu nema nikakvih emocija i ljubavi, kako bi se reklo. To je klasično provođenje procedura koje će se ili poštovati ili neće. Ali pravna država je pokazala da postoji – da je pravda spora, ali dosljedna i da stigne.“

Je li opozicija suštinska zamjena Dodiku?

Na pitanje da li vjeruje da postoji prostor za nove političke manipulacije, Duraković odgovara:

„Ne vjerujem da više ima mnogo prostora za političke malverzacije. Koliko god Milorad Dodik nastupao bahato, mislim da bi ova situacija trebala da se razjasni u dogledno vrijeme.“

Ipak, prema njegovim riječima, ni opozicija ne nudi suštinsku promjenu. Ako ode Milorad Dodik, a dođe neko iz opozicije, pitali smo Durakovića da li će se nešto suštinski promijeniti za povratnike?

„Jedinu alternativu vidim kod onih koji su u nekim ključnim trenucima iskazali suprotno mišljenje od Dodika – hrabro su se opirali njegovoj destruktivnoj politici, posebno u vezi s EU integracijama. U jednom momentu su čak potpisali deklaraciju s Trojkom.“

Ali njihov cilj je da preuzmu pozicije SNSD-a, smatra Duraković.

„U suštinskom smislu prema državi BiH, prošlosti, pitanjima imovine i drugim vitalnim stvarima – ne vidim nikakvu posebnu alternativu. Kada je riječ o povratnicima, ne vjerujem da bi se nešto drastično promijenilo.“

„Konstitutivna jednakost je mrtvo slovo na papiru“

Govoreći o položaju Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, Duraković za Slobodnu Bosnu navodi da je diskriminacija institucionalizirana.

„I Bošnjaci i Hrvati su marginalizirani. Dobijamo samo ono što je ustavom zagarantovano – pozicije u Vijeću naroda, ponešto u Narodnoj skupštini i poziciju potpredsjednika, koja je vrlo nedefinisana. Tamo se kaže da predsjednik ima dva potpredsjednika – a vi onda čekate da li će predsjednik koji je osuđen odlučiti koga će ovlastiti, ili neće nikoga.“

„To je vrlo nefer pozicija koja je rezultat Dejtonskog sporazuma i svega što se poslije dešavalo – uključujući i nametanja međunarodne zajednice. Iako ustav konstitutivne narode tretira kao jednake – to u praksi nisu. Nažalost, to se vidi u ovakvim situacijama.“

Presuda kao test za državu

Na kraju, potpredsjednik RS-a za Slobodnu Bosnu zaključuje:

„Dodiku je kraj već stigao – institucionalno, formalno i zakonski. Ostaje samo da vidimo hoće li napustiti teren i koliko uopće ima razumnih političkih predstavnika iz reda Srba, uključujući i unutar SNSD-a, da shvate da nas je taj čovjek doveo u ozbiljnu problematiku.“

„Ako i dalje ima onih koji misle da je Milorad Dodik u pravu – onda ostaje da vidimo koliko uopće imamo države. To je sad pravi test.“

(S. H.)