Iz medijskih izvještaja poznato je da se ime Donalda Trumpa nalazilo u Epsteinovim dosjeima.

Međutim, ono što javnost nije imala prilike doznati jest činjenica da je FBI-jev FOIA tim (zadužen za pristup informacijama) uklonio, odnosno zacrnio, Trumpovo ime – kao i imena nekih drugih istaknutih javnih osoba – iz dokumenata. To tvrde tri osobe upoznate s čitavim procesom, koje nisu bile ovlaštene govoriti za medije, piše Bloomberg.

Tim koji je obavljao završni pregled opsežne dokumentacije, izvršio je cenzuriranje podataka prije nego što su Ministarstvo pravosuđa i FBI prošlog mjeseca zaključili kako ‘daljnje objavljivanje‘ dosjea ‘ne bi bilo primjereno ni opravdano‘.

MAGA ne odustaje od slučaja

Naime, prema stajalištu vlasti, Trump je u vrijeme Epsteinove istrage bio privatna osoba, što mu daje pravo na zaštitu privatnosti.

Na užas predsjednika Donalda Trumpa, MAGA pokret je i dalje opsjednut slučajem Jeffreyja Epsteina.

Epstein je 2008. godine priznao krivnju za blaže optužbe u Floridi te tako izbjegao teže optužbe za seksualnu trgovinu. No 2019., nakon istrage Miami Heralda, optužen je za seksualnu trgovinu maloljetnicama na saveznoj razini. Umro je mjesec dana kasnije u zatvorskoj ćeliji. Službena verzija je da je počinio samoubojstvo.

Njegova smrt ponovno je probudila zanimanje Trumpovih pristaša, koje je sad preraslo u opsesiju. Trump je još u kampanji obećao ‘deklasificirati‘ sve što vlada ima o Epsteinu. Glavan državan tužiteljica, Pam Bondi, izjavila je tada da javnost ima pravo znati više: ‘Ako netko još uvijek pokušava sakriti svoje ime u tim dokumentima, za to nema pravnu osnovu, osim ako nije dijete, žrtva ili suradnik tužiteljstva.‘

U veljači ove godine, Bondi je u Bijeloj kući predstavila, kako je rekla, ‘prvu fazu‘ objave Epsteinovih dosjea. Na događaju su bili prisutni desni influenceri poput Jacka Posobieca, a novinarima su podijeljeni registratori s natpisima ‘Epstein Files‘ i ‘Najtransparentnija administracija u povijesti‘. No umjesto novih otkrića, ispostavilo se da je većina dokumenata – uključujući i zloglasnu Epsteinovu ‘crnu knjižicu‘ – već bila objavljena još tijekom suđenja Ghislaine Maxwell.

Trumpovi pristaše su bili bijesni. Bondi također. Uputila je pismo ravnatelju FBI-a Kashi Patelu, tražeći objašnjenje zašto nisu dobili sve tražene dokumente.

Nakon pritiska, Patel je naredio agentima FBI-a da pregledaju svaki dokument vezan uz Epsteina – više od 100.000 njih. Radilo se danonoćno i bilo je angažirano gotovo 1.000 ljudi.

No neki od viših dužnosnika FBI-a pokazali su otpor. Šef FOIA odjela Michael Seidel navodno je okrivljen što Bondi nije dobila sve tražene spise, a nedugo zatim, ponuđen mu je izbor – mirovina ili otkaz. Izabrao je odlazak.

U dokumentima su identificirana mnoga poznata imena, uključujući Donalda Trumpa. No FBI ih je zatamnio pozivajući se na dva izuzetka iz Zakona o slobodi pristupa informacijama (FOIA): ovaj o zaštiti privatnost pojedinaca od ‘neopravdanog zadiranja‘ u privatnost i onaj o zabrani objave osobnih podataka iz kaznenih spisa koji bi mogli uzrokovati ‘neopravdano zadiranje u privatnost‘.

FBI se pritom pozvao na to da je Trump u vrijeme istrage bio privatna osoba. Isto se dogodilo i s drugim poznatim imenima. Ministarstvo pravosuđa i FBI odbili su komentirati slučaj.

Takva praksa nije neuobičajena. Čak i kod poznatih osoba, privatnost se štiti – osim ako se ne dokaže da je objava nužna za razotkrivanje nezakonitih radnji.

Bijes desnice i reakcija Trumpa

U srpnju su FBI i Ministarstvo pravosuđa objavili zajedničku izjavu u kojoj tvrde da su prikupili više od 300 GB podataka o Epsteinovu slučaju, ali da ‘daljnje objave nisu prikladne‘. Velik dio podataka, kažu, sud je zapečatio.

Trumpova baza je podivljala i optužila političare za zataškavanje. Popularni podcaster Joe Rogan je čak rekao da administracija ‘gaslighta‘ svoje pristaše, odnosno pokušava ih učiniti ludima.

Trump je pokušao ublažiti štetu na način koji najbolje zna: optužio je demokrate za ‘lažni Epsteinov skandal‘.

Sada je situacija takva da su vrlo male šanse da Trumpovo ime bude otpečaćeno u Epsteinovim dokumentima, osim ako on sam ne potpiše izjavu o odricanju prava na privatnost. Ili – kada svi navedeni u dosjeima više ne budu među živima, piše Jutarnji.