Razgovarala: Sanela Gojak

"Sarajevskih 300: SFF u diskursima popularne geopolitike" je naziv knjige autorice doktorice znanosti iz Sarajeva Špele Cvitković-Iličić koja je ovih dana izašla iz štampe. Jedan o recezenata knjige Hrvoje Pukšec kaže da "Sarajevskih 300" se u svojim geopolitičko-kulturalnim razmatranjima okreće prema analizi urbanog identiteta Sarajeva i njegove preobrazbe kroz festival. Knjiga predstavlja vrlo vrijedan prinos regionalnim filmskim i političko-kulturnim studijama, nudeći inovativan pogled na festival kao mjesto gdje se susreću umjetnost, politika i društvene promjene. To je i knjiga u kojoj se spretno i sretno susreću ono osobno, ono akademsko i ono novinarsko. Upravo stoga je na trenutak moguće i povjerovati da su filmovi sposobni mijenjati svijet.

Podložak za ovu knjigu, kako kaže sama autorica u razgovoru za "Slobodnu Bosnu", je njena doktorska disertacija gdje je Cvitković-Iličić na odsjeku mirovnih i sigurnosnih studija FPN-a u Sarajevu željela naći način kojim bi pomogla u promoviranju mira. U intervjuu, predstavljajući svoju knjigu, autorica govori o tome kako je nastala ideja da se bavi ovom temom, odnosno Sarajevo Film Festivalom u diskursima popularne geopolitike.

"Danas se puno se priča o ratu, u svakom momentu, o povećanju sredstava za naoružavanje, a malo se govori o miru. Kao da zaboravljamo da je mir ono što nam najviše treba. Pokušavajući analizirati 30 godina SFF-a, od samih njegovih početaka pa do 30. obljetnice uspjela sam dokazati, ako sudimo po recenzentima, da je SFF itekako odigrao važnu ulogu u pomirenju na području jugoistoka Europe. To što je napravila grupa entuzijasta bio je, možda, jedan od najboljih poteza za promidžbu Bosne i Hercegovine u smislu onoga što je BiH bila ističući se zajedništvom, i različitostima kao svojim posebnostima", kaže Cvitković-Iličić.

Špela Cvitković-Iličić (Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović)

Više od tri decenije postojanja SFF se etablirao u prepoznatljiv brend, najjači festival u regionu, prepoznat u filmskim krugovima u Europi i svijetu. Tri godine je uložila naša sagovornica, doktorica znanosti (koja je 28 godina radila kao dopisnica HRT-a iz Bosne i Hercegovine), u sam proces istraživanja radeći na knjizi.

"SFF pripada međunarodnoj federaciji filmskih producenata koji reguliraju djelatnost međunarodnih festivala. Postoje pravila ponašanja i rada tih festivala, kao i njihova podjela. Po američkom umirovljenom filmskom kritičaru Kennethu Turanu, SFF je u segmentu geopolitičkog festivala vrlo značajan zbog samih njegovih početaka, koji je počeo 1995., odmah nakon rata. Imali smo, zaista, tijekom rata 1993. filmski festival, ali radili su ga drugi ljudi, a ne ekipa koja je festival pokrenula 1995. godine“, kaže autorica knjige "Sarajevskih 300...", dodajući kako je to bio način otpora ljudi i grada prema agresiji koja se dogodila.

"Moje pisanje i rad na ovoj knjizi bilo je dobro i za moje mentalno zdravlje, jer kad sam počela pisati knjigu bila je korona. Oduvijek sam voljela filmove i serije, i za potrebu pisanja knjige pogledala sam 75 filmova i 8 serija. To je nešto što me je držalo u to vrijeme. Često i danas kažem, mnogi liječnici koji se bave mentalnim zdravljem smatraju da je gledanje filmova dobro. Slažem se s njima, ali moraju uvijek staviti znak upozorenja da izaziva ovisnost, bar što se mene tiče", ističe Špela Cvitković-Iličić.

Svjetski poznatom glumcu Willemu Dafoeu ove godine bit će uručeno Počasno Srce Sarajeva 31. SFF-a. Sarajevo Film Festival danas slovi mnogo više od kulturnog događaja. Doktorica znanosti i bivša novinarka o SFF-u i gradu govori u najljepšem svjetlu.

"Obožavam taj festival, i zaista istinski i toplo preporučujem svim ljudima SFF. Knjiga se zove 'Sarajevskih 300...', mnogi me pitaju zašto sarajevskih 300. Trideset godina festivala, taj šušur oko festivala traje uvijek nekih 10-ak dana. Tih desetak dana sva svjetla svijeta, posebice regije uprta su ka Sarajevu, BiH. Pričaju se neke lijepe priče. Priče o turizmu, kulturi, prijateljstvu, povijesti i suživotu grada. Koliko god lijepih stvari ima i priča se o njima – uvijek je malo", kaže naša sagovornica.

Špela Cvitković-Iličić (Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović)

Što se tiče samog Počasnog srca Sarajeva ispričala nam je zanimljivu anegdotu, kojih je, bez sumnja bilo dosta s obzirom da je SFF pratila cijelu svoju novinarsku karijeru, te kako kaže, stasala uz njega prateći sve te njegove "bubice i adolescentne faze."

"Dobro se sjećam glasnogovornice, tada je bila Altijana Marić, i negdje 2014. i kažem joj tijekom nekog razgovora: 'Čuj, super je festival i sve. Vi ste sjajni. Ali ja ću vama kapu skinuti kad vam dođe Robert De Niro.’ Nagrada Počasno Srce Sarajeva za životno djelo prvi put je dodijeljena 2016. godine i to baš De Niru. U tom trenutku nisam pratila SFF, jer sam bila trudna sa svojom trećom kćerkom. Tako da sam fulala Roberta De Nira, i početak te nagrade – Počasno srce Sarajeva za životno djelo", ispričala je ona.

Također u knjizi, otkriva nam autorica, nalazi se priča o tome kako je nastalo Srce Sarajeva. "To je u fusnoti, jer ja jako volim fusnote i u knjizi ih ima negdje oko 280. U knjizi se nalazi dosta anegdota koje sam doživjela prateći SFF", kaže ona. Osim toga, pojašnjava da knjiga nije samo priča o SFF-u.

"Cijelo jedno poglavlje sam posvetila silovanim ženama i muškarcima u BiH tijekom rata, te u Hrvatskoj i na Kosovu. Priča o ženskom utjecaju, utjecaju bh. redateljica na politička kretenja u BiH, jedan posebno poglavlje je vezano uz to. Također, postoji i odjeljak koji razmatra odnos nacionalne sigurnosti i filma, što je moja uža specijalnost", dodaje.

Knjigu je objavio Sarajevo Publishing, urednik izdanja je književnik Željko Ivanković, dizajn naslovnice Edin Spahić, autor fotografija je Samir Saletović, recezenti knjige su profesor dr. Nerzuk Ćurak (FPN Sarajevo), profesor dr. i filmski kritičar Boško Picula (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) i Hrvoje Pukšec, producent.

Zašto gledati film?

"Na kraju knjige u prilozima je popis filmova i serija koje sam gledala dok sam pisala knjigu. Osim osnovnih informacija o filmovima, poseban dio čine preporuke zašto gledati film i koja je njegova poveznica s geopolitikom kinematografije. Primjerice, serijal "Zvjezdane staze". Scena u kojoj prvi put u televizijskoj povijesti dolazi do poljupca između bijelca i crnkinje (1966.) - kapetana Kirka i crnkinje Uhure, njegove časnice za komunikacije na brodu.

Ta je scena 2004. godine proglašena antologijskom scenom u televizijskim serijama. Svaka navedena serija i film imaju poveznicu koja sugerira zbog čega ju je dobro pogledati, ili ne", kaže Cvitković-Iličić

Špela Cvitković-Iličić je doktorica znanosti, politolog, 28 godina radila kao dopisnica HRT iz Bosne i Hercegovine, magistrica međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti. Doktorirala je geopolitiku i nacionalnu sigurnost.