Moćne evropske sile gotovo sa strane posmatraju šta se događa, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na kojem bi se trebalo razgovarati o miru u Ukrajini. Osim evropskih zemalja koje nisu dobile svoje mjesto za stolom, nije je dobila ni Ukrajina, iako se odlučuje o njenoj sudbini.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji je želio ostati anoniman jer nije bio ovlašten govoriti javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u historiji.”

Strah evropske diplomatije proizlazi iz činjenice da se malo zna o tome šta je Kremlj predložio kako bi se zaustavila borba u Ukrajini. Niti je Kremlj iznio ikakve pojedinosti, niti je američki izaslanik Steve Witkoff rekao bilo šta nakon sastanka s ruskim liderom prošle srijede.

(Foto: Guliver Images)

Malo vjerovatan ishod

Nakon što je Witkoff napustio Moskvu, Trump je izjavio: “To je vrlo komplikovano. Nešto ćemo dobiti nazad, nešto ćemo zamijeniti. Bit će neke zamjene teritorija, na dobrobit obje strane.”

Evropske zemlje strahuju da je “dobrobit obje strane” vrlo malo vjerovatan ishod. Nema nikakvih naznaka da je Putin odstupio i milimetar od svojih maksimalističkih zahtjeva – bilo teritorijalno, bilo u smislu da Ukrajina ostane meta bez sigurnosnih garancija i s ograničenjima u veličini i sposobnostima svoje vojske, navodi CNN.

“Nema osjećaja u Parizu, Berlinu ili Londonu da ovoj američkoj administraciji išta znači otimanje tuđeg teritorija, a (Evropljani) to smatraju duboko uznemirujućim”, rekao je diplomata.

Zajednička izjava

Samit SAD-a i Rusije potaknuo je Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Italiju i EU da objave zajedničku izjavu u kojoj stoji: “Ostajemo predani načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Poljska i Finska također su potpisale izjavu.

Iako nije poznato o čemu će razgovarati Putin i Trump, poznato je da će Putin zahtijevati povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže, što bi uključivalo gradove Slovjansk, Kramatorsk i Kostjantinivku.

(Foto: Guliver Images)

“Trumpova administracija opisala je navodne zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina za prekid vatre u Ukrajini na četiri različita načina od 6. augusta,” navodi Institut za proučavanje rata (ISW), think-tank sa sjedištem u Washingtonu.

“Prihvatanje takvog zahtjeva prisililo bi Ukrajinu da napusti svoj ‘pojas tvrđava’, glavnu utvrđenu odbrambenu liniju u Donjeckoj oblasti od 2014. godine,” istaknuo je ISW, čime bi se Ukrajina izložila daljoj agresiji.

Paralele s Minhenskim sporazumom

Umirovljeni visoki oficir australske vojske i vojni strateg Mick Ryan rekao je u nedjelju: “Ukrajina, više nego iko, razumije da bi ustupljeni teritorij potom bio iskorišten kao odskočna daska za buduću rusku agresiju.”

Mnogi povlače paralele s Minhenskim sporazumom između britanskog premijera Nevillea Chamberlaina i Adolfa Hitlera 1938. godine. Naime, čak i nakon što su nacisti okupirali Čehoslovačku, Chamberlain je tvrdio da ga je Hitler uvjerio riječima: “Ovo je posljednji teritorijalni zahtjev koji imam u Evropi.”

U ovom trenutku nije poznato hoće li Putin insistirati i na tome da Rusija dobije kontrolu nad još dvije ukrajinske oblasti – Hersonom i Zaporižjom – čiji su glavni gradovi još uvijek u ukrajinskim rukama. Također, ne zna se bi li pristao na zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta, koje dijelom prolaze kroz otvorena polja i bile bi teško nadzirane.

Ukrajina ne odustaje

Također je nejasno hoće li Putin zahtijevati da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom – i ako da, šta bi mogao ponuditi zauzvrat. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je istaknuo da ukrajinski ustav zabranjuje odricanje od bilo kojeg dijela teritorija.

“Ukrajinci neće pokloniti svoju zemlju okupatoru. Odgovor na ukrajinsko teritorijalno pitanje već je u ustavu Ukrajine. Niko neće odstupiti od toga. Ukrajina je spremna na stvarne odluke koje mogu donijeti mir. Sve odluke koje su protiv nas, sve odluke koje su bez Ukrajine, istovremeno su odluke protiv mira”, rekao je Zelenski u videoporuci iz predsjedničkog ureda.

Evropski političari smatraju da prekid vatre mora biti preduvjet za bilo kakve razgovore o teritoriju. “Trenutna linija dodira trebala bi biti polazna tačka pregovora,” rekli su evropski čelnici u subotu, dodajući da moraju postojati “robustna i vjerodostojna sigurnosna jamstva koja će omogućiti Ukrajini efikasnu odbranu svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.”

Macron upozoravao godinama

CNN navodi da iskustvo sugerira kako Evropljani možda “pušu u prazno”, uprkos svim pokušajima laskanja Trumpu. “Od njegove inauguracije u januaru, Evropljani su kupili neograničene karte za Trumpov voz smrti. Ukrcali su se, vezali pojaseve i redovno vrištali od straha, ali nisu sišli,” rekla je Rym Momtaz iz Carnegie Endowment for International Peace, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu. Smatra se da Evropa sada plaća cijenu što nije razvila strateški identitet neovisan o SAD-u, na što francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava već osam godina. Evropljani su svedeni na moljakanje i nagađanje o tome šta bi se moglo odlučiti u njihovom odsustvu.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, koja u ponedjeljak saziva sastanak ministara vanjskih poslova EU-a radi rasprave o “ruskoj agresiji na Ukrajinu”, rekla je u nedjelju: “Bilo kakav sporazum između SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o sigurnosti Ukrajine i cijele Evrope.”

Njemački kancelar Friedrich Merz zauzeo je isto stajalište u nedjeljnom intervjuu, rekavši: “Ne možemo prihvatiti da se teritorijalna pitanja između Rusije i Amerike raspravljaju ili čak odlučuju preko glava Evropljana i Ukrajinaca. Pretpostavljam da američka vlada na to gleda isto.” Ryan smatra da je evropska situacija mnogo opasnija nego što bi trebala biti, jer SAD zapravo nema strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, višestruke promjene smjera i temeljna Trumpova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir,” navodi.