Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici za koju se još uvijek ne zna kada će biti održana raspravljaće o Informaciji u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a u kojoj se navodi da bi prihvatanjem postupanja CIK-a bio prihvaćen unitaristički koncept BiH u kojem neće biti RS.

Inače, ova Informacija uslijedila je nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, predsjedniku RS.

Odluka CIK-a donesena je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

"Nosioci suvereniteta u BiH su konstitutivni narodi i entiteti. Dejtonsko ustavno uređenje sa svim svojim manjkavostima predstavlja jedini mogući pravni okvir za opstanak i funkcionisanje BiH na osnovama pariteta i konsenzusa. BiH se nalazi u stanju uzurpacije vlasti, derogiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i poništavanja vladavine prava. Narodna skupština RS, nosilac suverene volje naroda Republiku Srpske, ima pravo i obavezu da zaštiti ustavni poredak Republike Srpske i ustavni poredak BiH", navodi se u Informaciji koju će razmatrati poslanici.

U Informaciji piše i da je "nelegalni i neligitimni stranac Kristijan Šmit, uzurpator funkcije visokog predstavnika u BiH" te da je donio Odluku kojom je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim su propisani dodatni razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti na svim nivoima u BiH prije isteka vremena na koje je izabran.

"Uz izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo 2023. godine jasno je da je neizabrani, nelegalni i neligitimni stranac Kristijan Šmit godinama pripremao pravni i politički teren kako bi pokušao iz političkog života eliminisati demokratski i od naroda izabranog predsjednika RS Milorada Dodika", piše u Informaciji.

Dalje u Informaciji se navodi da je planski osmišljen i godinama pripreman državni udar na RS kroz odluku redovnog suda koja je donesena sa ciljem da postane presedan i temeljna praksa za sva buduća postupanja.

"Sud i Tužilaštvo BiH su radili u službi pojedinca Kristijana Šmita, zanemarujući činjenicu da je predsjednik Republike Srpske ustavna kategorija, da je predsjednik Milorad Dodik, izabran voljom naroda te da je postupao u okviru Ustavom i zakonom datih ovlaštenja. Donoseći i u drugom stepenu potvrđuju osuđujuću presudu još jednom je potvrđeno da se radi o marionetskom i neustavnom pravosudnom sistemu koji nema kapacitet da interese i zaštitu integriteta države i njenih konstitutivnih elemenanata iznad političkih interesa neizabranih stranaca", navedeno je u Informaciji.

Dalje, ističe se da je drugostepenom presudom Sud BIH pokušao da Kristijana Šmita proglasi sastavnim dijelom ustavnopravnog poretka BiH.

"Iako žalba odbrane pokušava pitanje visokog predstavnika u Bih svesti na činjenično pitanje, time gradeći put otvaranju mnogim, za odbranu spornim pitanjima o njegovom legitimnom postojanju i postavljenju, ovo Vijeće cijeni da se radi o isključivo pravnom pitanju, s obzirom da predmetna funkcija predstavlja notoran dio državnog i pravnog sistema države Bosne i Hercegovine, odnosno njenog ustavnog poretka iz drugostepene presude", navodi se u Informaciji.

Dalje, u Inforaciji piše da presuda Suda BiH i zadnje postupanje CIK-a BIH predstavljaju pokušaj kodifikacije bonskih ovleštenja kao dijela ustavnopravnog sistema BiH.

"Proces transformacije BIH u unitarnu državu je u na vrhuncu, a u takvoj BiH bez konsocijativne demokratije, bez instituta pariteta, kompromisa, zaštite vitalnih nacionalnih i entitetskih interesa, bez entitetskog glasanja, srpski narod je osuđen na majorizaciju i nestanak", piše u Inforamciji.

U materijalu koji je dostavljen navodi se i da se odlukama Šmita, Suda i CIK-a pokušava obrisati i poništiti volja jednog konstitutivnog naroda u BiH, odnosno volja više od 300.000 glasača.

"Ustav Republike Srpske je akt najviše pravne snage nakon ustava BiH i Odluke Centralne izborne komisije BiH nisu iznad Ustava Republike Srpske. Prestanak mandata Odlukom CIK-a je neustavan, nije usklađen sa Ustavom Republike Srpske, te samim tim ne može imati pravno dejstvo niti uticati na legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske", navedeno je u Informaciji, pišu Nezavisne.