Turbulencija, ona neugodna trešnja koju putnici osjećaju tokom leta, dešava se desetine hiljada puta godišnje širom svijeta. Većina je doživljava kao blage udare, ali u težim slučajevima može izazvati ozbiljna oštećenja na avionu, privremeni gubitak kontrole i povrede putnika.

Prema podacima Nacionalnog odbora za sigurnost saobraćaja SAD, između 2009. i 2024. godine više od 200 osoba je ozbiljno povrijeđeno zbog turbulencije. Dobra vijest je da su smrtni slučajevi rijetki, a vezivanje sigurnosnog pojasa gotovo uvijek sprječava teže povrede.

Ipak, loša vijest je da turbulencije postaju sve češće i intenzivnije kako se planeta zagrijava.

Gdje su najgore turbulencije?

Prema podacima Turbli, web stranice specijalizovane za prognozu turbulencije, najturbulentnija ruta na svijetu je između Mendoze u Argentini i Santiaga u Čileu. Ova kratka, ali zahtjevna ruta prelazi preko Anda – najdužeg planinskog lanca na svijetu. Planine djeluju kao ogromne prepreke koje mijenjaju tok zraka i stvaraju snažne zračne valove, koji mogu putovati stotinama kilometara. Kada se ti valovi “slome”, nastaju snažne turbulencije, nalik na razbijanje okeanskih talasa o obalu.

Najviše turbulencije prolaze preko planinskih lanaca poput Anda i Himalaja. U SAD-u su najizloženiji letovi preko Stjenovitih planina, posebno ka ili iz Denvera i Salt Lake Cityja, dok se u Evropi najteže turbulencije javljaju iznad Alpa, na granicama Francuske, Italije i Švicarske.

Nevidljiva prijetnja: turbulencija čistog zraka

Još opasnija je turbulencija čistog zraka, koja nastaje bez vidljivih oblaka ili vremenskih znakova, najčešće u blizini mlaznih struja (jet streamova). Ovu vrstu turbulencije izazivaju nagle promjene brzine ili smjera vjetra sa visinom (tzv. shear winds), i veoma je teško predvidiva.

Jedna od najturbulentnijih ruta u Aziji, između japanskih gradova Natori i Tokoname, redovno trpi ovu vrstu turbulencije zbog snažnih mlaznih struja iznad Japana, koje nastaju usljed kontrasta između hladnog sibirskog zraka i toplih okeanskih struja.

Slično se događa na Istočnoj obali SAD-a, gdje se topli zrak iz Meksičkog zaliva sudara s hladnim kanadskim zrakom, naročito iznad Atlantskog okeana – jedne od najprometnijih zračnih ruta na svijetu.

Utjecaj klimatskih promjena

Klima se mijenja, a sa njom i učestalost i jačina turbulencija. Studija iz 2023. godine pokazuje da je ozbiljna turbulencija čistog zraka iznad sjevernog Atlantika 2020. bila 55% češća nego 1979. godine. Iznad kontinentalnog dijela SAD-a zabilježen je rast od 41%.

Procjene iz 2017. godine predviđaju da bi se broj ozbiljnih turbulencija, koje mogu izazvati povrede, do kraja ovog stoljeća mogao udvostručiti ili čak utrostručiti.

Dodatni izazov predstavljaju oluje i kumulonimbusi, visoki tropski oblaci sa naglim i ekstremnim vertikalnim kretanjima zraka. Piloti uglavnom izbjegavaju ove oblasti radarskom opremom, ali ponekad oluje nastaju brzo i nepredvidivo.

Sigurnost na prvom mjestu

Unatoč svemu, stručnjaci naglašavaju da je letenje i dalje najsigurniji oblik prijevoza. Avioni su dizajnirani da izdrže i najjače turbulencije, a najvažnija mjera za putnike je da tokom cijelog leta budu vezani sigurnosnim pojasom.

„Naše razumijevanje turbulencije se poboljšava. Danas možemo tačno prognozirati oko 75% turbulencija“, kaže Joana Medeiros, istraživačica meteorologije na Univerzitetu u Readingu.

Međutim, kako globalno zagrijavanje mijenja atmosferu, a avio-saobraćaj raste, neke od najprometnijih svjetskih ruta sigurno će postajati znatno “neravnije”.