Američke carine od 30 posto na uvoz robe iz više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, stupile su na snagu 7. augusta.

Iako BiH nema veliki obim razmjene sa SAD-om i ona čini oko jedan posto od ukupne razmjene sa svijetom, posljedice će se osjetiti. 

Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH Almin Mališević kaže da bi ukidanje carina na uvoz proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država moglo značajno olakšati poslovanje domaćih kompanija koje se oslanjaju na američke dobavljače.

"Smanjenje troškova uvoza, posebno za sektore poput farmaceutske industrije doprinijelo bi konkurentnosti i efikasnosti poslovanja. Uklanjanjem carinskih opterećenja proces uvoza postao bi jednostavniji i efikasniji, što bi pozitivno uticalo na logistiku i operativne tokove preduzeća", rekao je Mališević za Fenu.

Također, naveo je indirektne i strateške prednosti kao što su diversifikacija tržišta i jačanje otpornosti domaće industrije na globalne tržišne šokove. Prema njegovim riječima, nulta stopa carine mogla bi poslužiti kao polazna tačka za pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om, čime bi se otvorio prostor za nove američke investicije u BiH.

Ipak, Mališević je upozorio da postoje i potencijalni izazovi koji mogu biti uzrokovani ukidanjem carina na proizvode iz SAD-a, među kojima je fiskalni gubitak zbog smanjenja budžetskih prihoda usljed jednostranog ukidanja carina bez kompenzacijskih mjera.

"Kao zaključak možemo reći da su direktni pozitivni efekti ograničeni jer je uvoz iz SAD relativno mali. U svakom slučaju za privredne subjekte bi ukidanje carina na uvoz proizvoda iz SAD donio pozitivne efekte kao sto su niži troškovi, konkurentniji proizvodi koji u sebi imaju sirovine iz SAD a samim tim i profitabilnije poslovanje", naveo je Mališević.

Najznačajniji proizvodi koje BiH uvozi iz SAD, prema njegovim riječima, obuhvataju širok spektar – od jestivog voća i orašastih plodova, nuklearnih reaktora, mašina i uređaja, plastičnih masa i proizvoda od plastike, vozila, električnih strojeva, pića, farmaceutskih proizvoda do mineralnih goriva, uključujući eksplozive i pirotehničke proizvode. Radi se o kombinaciji finalne robe i sirovina koje se dalje koriste u preradi u bh. industriji.

"Statistički podaci za protekle godine prikazuju izražen pad uvoza iz SAD‑a. Iako je volumen uvoza u opadanju, struktura robe ostaje raznovrsna, pokrivajući i područja prerađivačke industrije i finalne potrošnje", naveo je Mališević.  

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ermina Salkičević -Dizdarević (SDPBiH) je, komentirajući Odluku o uvođenju carina od 30 posto na proizvode iz BiH koji se izvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država koja je stupila na snagu 7. augusta, kazala kako ima nekoliko otvorenih pitanja.

"U okviru zemalja u regionu, mi imamo carinu za izvoz u SAD u visini 30 posto, dok su ostale zemlje u regionu na 10-15 posto, uz izuzeće Srbije koja ima 35 posto. Pitam se da li je ovo svojevrsno kažnjavanje BiH zbog klasične trgovinske barijere kod uvoza badema iz SAD u BiH, a na čemu ministar Staša Košarac nije ništa radio uprkos višestrukim urgencijama", navela je Salkičević-Dizdarević.

Kaže da je Agencija za sigurnost hrane BiH dva puta slala Vijeću ministara BiH prijedlog Odluke o odobrenju predizvoznih pregleda badema na aflatoksin koje SAD izvozi i gdje bi se certifikati iz SAD, prihvatljivi u EU jednako prihvatili i u BiH.

"Imate pravo samo jednom da pogodite ko je glasao protiv u VM BiH. Tako da neke priče o tome kako se pokušava zaštiti izvoz BiH u kontekstu SAD padaju u vodu, jer Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čelu sa Košarcem nije činilo ono što je trebalo i moglo, a to je anticipirati nadolazeći problem za izvoznike i usvajati prave mjere, a ne baviti se trgovinskim mjerama kao da smo na pijaci", kazala je Salkičević-Dizdarević. 

Također, dodaje da su konfuzni podaci koji se pojavljuju u javnom prostoru, gdje se komunicira da je vrijednost uvoza iz SAD u 2024. iznosila 190 miliona KM. 

"Prema podacima baziranim na Eurostat metodologiji kojom se koristi i Agencija za statistiku BiH, izvoz u SAD je bio 233 miliona KM, a uvoz 633 miliona KM, a nikako 190 miliona KM kako sam primjetila da prenose razni mediji. Iz ovog podataka je vrlo jednostavno vidjeti ko je u deficitu.

Što se tiče stupanja na snagu samih carina, ali i famoznog sporazuma koji je ranije komuniciran iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, mogu samo reći da je jako dobro što onakav prijedlog sporazuma nije dobio podršku Predsjedništva BiH, ali i Vijeća ministara BiH, jer taj očito „kabinetski“ prijedlog sporazuma iz MVTEO BiH nije vodio računa o interesu BiH i njenih do sada preuzetih obaveza po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je osnova naše saradnje sa EU", navela je Salkičević-Dizdarević.

Dodala je da "mi u SAD izvozimo samo 1 posto od ukupnog izvoza BiH, a trgovina sa EU je nešto više od 70 posto i apsolutno je jasno gdje su najveći prioriteti bh. izvoznika, ne umanjujući ni izvoz na tržište SAD".

"Istini za volju, činjenica je da će naši izvoznici pogođeni ovom mjerom istu sigurno osjetiti, ali se jednako nadam da će BiH imati taj neki poseban sporazum koji su neke druge zemlje već ispregovarale, ali nikako u onom sadržaju kako je ranije MVTEO BiH predlagao. Do sada mi nije poznato da li je BiH ponuđen neki konkretan tekst o kojem bi eksperti razgovarali. Također, ako sada nije vrijeme da intenziviramo i završimo pregovore sa WTO (Svjetska trgovinska organizacija) onda zaista ne znam kada će to biti veći prioritet", zaključila je Salkičević-Dizdarević.