Možda niste čuli za ova mjesta u našoj zemlji, ili ih niste još posjetili, ali zaista su čudo prirode i vrijeme je da odvojite vrijeme za njih. Sigurno se nećete pokajati.

Kati Danijela je Njemica koja je travel blogerka, a koja se preselila u Bosnu i Hercegovinu. Ispostavilo se da je nju BiH očarala i da je oduševljena pojedinim prirodnim atrakcijma koje podsjećaju na prizore iz Gospodara prstenova.

"Možda sam u posljednje vrijeme čitala previše romantične fantastike, ali zaista – živim u zemlji koja bi lako mogla da posluži kao sljedeća lokacija za epski film u kom se dobro bori protiv zla — i na kraju pobjeđuje. Već mogu da zamislim slavlje, uz rakiju i kolo", kaže ona i predlaže nekoliko magičnih mjesta u našoj zemlji.

Zelengora

Od Sutjeske do Kladovog polja prostire se prostrana Zelengora – planina sa najviše planinskih jezera u Bosni i Hercegovini.

Orlovačko, Jugovo, Štirinsko, Kotlaničko i Kladopoljsko – pet su najvećih i najpoznatijih jezera Zelengore, ali i tu nije kraj. Na njenom istočnom obodu u Nacionalnom parku Sutjeska nalaze se još i Gornje i Donje bare, Crno i Bijelo jezero.

Najviši vrh Zelengore je Bregoč sa 2.014 metara nadmorske visine. Iako ima vrhove od oko 2.000 metara, ova planina nema te stjenovite litice, poput alpskih planina ili Durmitora, već je više zaobljena i valovita. Zbog toga je smatraju pitomom i blagom planinom. Litice je jedino u dijelu svog kanjona prokopala rijeka Hrčavka.

Zelengora je ime dobila zbog dominantnih četinarskih i listopadnih šuma, ali i zelenih pašnjaka i livada kojima su joj prekriveni predeli iznad 1.500 metara. Ona nema previše kamenjara i stijena, pa se njihova siva boja tek ponegdje probija. Zbog tog svog zelenila izdvaja se od okolnih planina, a naročito od južnih, krševitih hercegovačkih predjela, zbog čega je i prozvana Zelengora.

Posebna lepota Zelengore su njena modra jezera. To su lednička jezera, nastala u udubljenjima podno vrhova, koje su u dalekoj prošlosti izdubili lednici. Nazivaju se još i gorske oči, a Zelengora ih ima devet. Izuzetno su bistra i čista, a mnoga su i poribljena. Dozvoljeno je pecanje u određenim periodima godine, ali uz odobrenje Nacionalnog parka Sutjeska. U nekim jezerima se planinari i posetioci leti i kupaju, mada znaju da budu hladnjikava.

Lukomir

Lukomir je jedno od posljednjih starih planinskih sela u Bosni i Hercegovini. Dijeli ga prašnjavih sat vremena od skijaškog centra Babin Do na Bjelašnici.

Pozicija Lukomira je impresivna. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.450 metara, na obodu Bjelašnice, uz samu ivicu kanjona Rakitnice nasuprot Visočice.

Naselje čiji puni naziv glasi Gornji Lukomir je zapravo nastalo iseljavanjem stanovnika, još starijeg, Donjeg Lukomira, smještenog dublje u kanjonu.

Zbog oštrih zima i odsustva komunikacije u tom periodu, kada Lukomir biva u potpunosti zavejan, Lukomir danas živi samo ljeti.

Njegovi malobrojni mještani su prisiljeni da prezimljuju negdje na nižim nadmorskim visinama. I ljudi i stoka se vraćaju tek u kasno proljeće, pošto okopne snjegovi i ozelene pašnjaci Bjelašnice, pišu na sajtu Nestvarna mjesta.

Perućica

Prašuma Perućica je najdragoceniji biser NP Sutjeska i ova divlja i neobuzdana džungla jedna je od posljednjih netaknutih oaza prirode u Europi. Vijekovima se odupire civilizaciji i ljudskoj želji da je osvoji, a možda bi sve to i bilo tako da kroz vijekove njen najbolji vid odbrane nije bila njena nepristupačnost i da 1952. godine Perućica nije proglašena striktno zaštićenim prirodnim rezervatom kao jedna od posljednjih prašuma u Europi, piše tararafting.com.

Kada stignete na vidikovac Dragoš sedlo, odakle se pruža pogled na 13 000 hektara surove i čiste prirode, to samo po sebi predstavlja jedinstven doživljaj, a još kada se zagledate malo bolje, vidjet ćete nestvarnu sliku divlje prirode i vodopada Skakavac.

Bunica

Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste.

Površina samog izvora je čudno mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine.

Jedno od posljednjih istraživanja je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Europi, piše hercegovina.in.

Miris rijeke i njena boja dugo se pamte nakon samo jednog susreta.

Godinama su na Bunici zbog mirnog toka i prijatne temperature mnogi naučili da plivaju, posebno mladi iz okolnih naselja i Mostara.

Skakavac

Vodopad Skakavac, smješten u blizini Sarajeva, zadivljujuće je prirodno čudo koje privlači posjetioce prelijepim kaskadama i bujnim okruženjem.

Poznat po svojoj slikovitoj ljepoti, vodopad je savršeno mjesto za razgledanje i fotografisanje, koje nudi miran bijeg od gradske vreve, piše tourismbih.com.

Područje oko Skakavca je idealno za šetnje u prirodi i organizovane ture i tu turisti mogu da potpuno urone u vibrantnu floru i faunu.

Bilo da tražite mirno utočište ili avanturistički dan na otvorenom, vodopad Skakavac pruža jedinstveno iskustvo koje prikazuje prirodni šarm Bosne i Hercegovine.

Studeni potok

Prostor oko kanjona Rakitnice poseban je po mnogo čemu i spada u najljepše dijelove Bosne i Hercegovine.

Sjeverna strana kanjona je sarajevska Bjelašnica, na čijem obodu se nalazi i tradicionalno bosansko selo Umoljani. Umoljani su popularno izletište među Sarajlijama koji tu traže bijeg od ljetne vrućine ili zimskog smoga, pišu na sajtu Nestvarna mjesta.

Uz velelepni kanjon i neizbježne stećke ipak pravi dragulj ovog prostora je umoljanski Studeni potok. Ušuškan u uvali pod katunom Gradina, Studeni potok nestvarno meandrira prije svog finalnog skoka u Rakitnicu.

Cijela ova predstava kalendarski je ograničena – kulminira u pozno proljeće u sinergiji sa cvijetnom magijom po okolnim livadama.

Uz ljetne suše nivo vode opada i potok često presuši.

Legenda kaže da je u davna vremena stanovnike Umoljana napala aždaja sa tijelom zmije, pa je vijugajući do Umoljana iza sebe ostavila trag kojim danas teče Studeni potok.

Stanovnici su se sklonili na obližnje brdo, gde su zamolili Boga da ih spasi. Molitvama je udovoljeno i aždaja je pretvorena u kamenu stijenu.