Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti još stotinu miliona eura iz Plana rasta zbog toga što su vlasti propustile i novi rok za postizanje dogovora o reformama koje planiraju provesti uz pomoć ovog novca. Brisel i dalje čeka konačan odgovor, dok su ministri i parlamentarci, uglavnom, na godišnjim odmorima, piše N1.

Ostale zemlje Zapadnog Balkana mnogo ozbiljnije su iskoristile ovu priliku, dok politička kriza u BiH gotovo u potpunosti zaustavlja evropski put države.

Kazna od 10 posto već izrečena

Samo za Bosnu i Hercegovinu prvobitno je bilo namijenjeno više od milijardu eura, no ni toliki novac nije pomirio političke razlike kako bi se postigao dogovor u korist građana. Zbog nepoštivanja rokova, Evropska komisija je već jednom smanjila iznos za deset posto. Konkretnih pomaka u Nacrtu reformske agende i dalje nema.

"Do nas je u ovom trenutku, odnosno do svih ministarstava, do svih razina vlasti, hoće li biti ažurni kako bismo 11. augusta mogli imati usuglašen nacrt reformske agende. 11. augusta nama ističe rok koji smo mi dali", poručila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Trojka optužuje HDZ za blokadu

Unutar stranaka Trojke smatraju da je Krišto, vođena politikom HDZ-a, najodgovornija za zastoj. Odbijanje HDZ-a da formira novu koaliciju s opozicionim strankama iz Republike Srpske, navode, ključni je razlog kraha evropskog puta – ne samo kada je riječ o usvajanju reformske agende, nego i o drugim koracima neophodnim za otvaranje pregovora.

"Izuzetno je važno da osiguramo podršku svim zdravim snagama koje žele dobro sugrađanima da naprave pravi izbor. Ova kriza je zapravo izvanredna šansa da se pokaže odlučan korak sada ka EU, da usvojimo preostale zakone, imenujemo pregovarača, ali i snažna poruka partnerima iz HDZ-a da donesu istu onu odluku koju očekujemo od sugrađana iz RS – a to je, konačno, da li su za evropski put, stabilnu BiH i poštovanje odluka državnih institucija", smatra Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u PSBiH.

SNSD: Prioritet odbrana Dodika, ne EU put

Lider HDZ-a Dragan Čović ne pokazuje spremnost da okrene leđa partnerima iz SNSD-a, dok SNSD-ov prioritet trenutno nije evropski put, nego odbrana Milorada Dodika od, kako navode, "političkog progona". Već su počele pripreme za referendum, a u narednim danima najavljeno je zasjedanje skupštinske komisije koja će razmatrati ovo pitanje.

"Pred građanima RS je najlakša odluka iz razloga što ćemo odlučivati da li se zalažemo za prava koja su RS garantovana, između ostalog da sami biramo svoje predstavnike na demokratskim i slobodnim izborima, ili smo za to da Konaković, Ćudićeva po nalogu svojih stranih mentora ukidaju RS", rekao je Radovan Kovačević, delegat u Klubu Srba u Domu naroda BiH.

Brisel poručuje: Vrijeme je da djelujete

Politička kriza koja prijeti eskalacijom mogla bi dovesti do toga da reforme ne budu usaglašene do krajnjeg roka – 30. septembra. Delegacija EU u BiH u jednom od posljednjih saopćenja izrazila je žaljenje zbog izostanka napretka.

"EU ostaje lojalan i pouzdan partner BiH, podržavajući integraciju zemlje sa EU. Nastavljamo ulagati u projekte koji podržavaju evropski put. Ipak, postoji i cijena nepostupanja. Vrijeme je da politički akteri u BiH djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne za dobrobit građana", naveli su iz Delegacije EU u BiH.

Skepsa novinara

Dugogodišnji novinar Amil Dučić sumnja da će ozbiljan napredak biti ostvaren prije izbora 2026. godine.

"Ako bismo bili realni, mogli bismo zaključiti da taj novac iz EU svakome treba – državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Pa se čovjek zapita: šta je problem? Međutim, oni ne iznose detalje o tome šta su uradili i šta konkretno nedostaje. Stalno se prebacuje odgovornost, krivi su jedni ili drugi, i tako se vrtimo u začaranom krugu. Sa ovakvim akterima, poglavito SNSD-om i HDZ-om, ne vidim nikakav napredak", kaže Dučić.

Najgora u regionu

BiH je, u poređenju s drugim zemljama Zapadnog Balkana uključenim u Plan rasta, u najgorem položaju. Druge zemlje su svoje reformske agende predale EU još sredinom prošle godine, a Brisel ih je odobrio u oktobru 2023. Sam dokument Plan rasta vrijedi do 2027. godine, nakon čega više neće biti produžavanja rokova.