Stanje medijskih sloboda i položaj novinara u društvu u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini u 2024. godini nikako se ne može ocijeniti dobrim, zaključak je to koji se može izvući iz izvještaja State departmenta o stanju ljudskih prava za ove tri zemlje.

No, određene razlike se mogu uočiti, a posebno je znaimljivo da, za razliku od Srbije i Crne Gore, samo u izvještaju o BiH se navodi ime političkog zvaničnika koji vrši pritisak na medije - to je lider NiP-a Elmedin Konaković.

SRBIJA 

Na samom početku izvještaja za Srbiju, ističe se da je Regulatorno tijelo za elektronske medije u svojoj posljednjoj odluci prije raspuštanja Vijeća donijelo odluku da "privatnoj televizijskoj stanici blisko povezanoj s vladajućom strankom" dodijeli regionalnu licencu za emitiranje.

"Ova dodjela je izvršena bez zakonski propisanog otvorenog natječaja za licencu, uključujući javne rasprave", navodi se u Izvještaju o stanju ljudskih prava u Srbiji za 2024. godinu.

U poglavlju pod naslovom "Fizički napadi, zatvaranje i pritisak", navodi se da su se "neki napadi na novinare dogodili su se uprkos naporima vlad".

"Prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije, u 2023. godini bilo je 183 napada na novinare, a između januara i septembra 97 napada, uključujući verbalne prijetnje, prijetnje smrću i nasilje", navodi se u izvještaju. 

U poglavlju pod naslovom "Cenzura od strane vlada, vojske, obavještajnih službi ili policijskih snaga, kriminalnih skupina ili naoružanih ekstremističkih ili pobunjeničkih skupina" navodi se da je "finansijski pritisak ponekad navodio medije da se suzdrže od objavljivanja sadržaja koji kritikuje vladu zbog straha od uznemiravanja ili finansijskih posljedica, prema predstavnicima medijskih udruženja".

Zanimljivo je da je State department konstatovao, iako se mnogi u Srbiji u opozicionim redovima s tom tvrdnjom ne bi složili, da su tokom izbornih kampanja emiteri poštovali zakonske propise o ujednačenom izvještavanju, pa i javni servis Radiotelevizije Srbije (RTS).

CRNA GORA

Nešto povoljnije ocjene u izvještaju o stanju slobode medija od Srbije dobila je Crna Gora, ali ni tamo stanje nije dobro. 

State Department konstatira da je Vlada Crne Gore poštovala pravo na slobodu izražavanja u 2024. godinu, ali i da su slobodu izražavanja potkopavali govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede upućene novinarima i građanskim aktivistima, ciljanje kritičkih medija od strane zvaničnika, ali i neriješeni napadi na novinare.

U izvještaju se naglašava da je 3. jula 2024. godine Agencija za elektronske medije ažurirala je svoju zabranu emitiranja ruskih državnih medija iz 2022., uključujući Russia Today, Sputnik i Rossiya 1, kako bi provela vladinu odluku od 6. juna o potpunom usklađivanju s restriktivnim mjerama EU-a kao odgovor na ruski rat protiv Ukrajine.

"Agencija za elektronske medije pozvala je sve lokalne pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da obustave emitiranje ili distribuciju programa 20 određenih ruskih medijskih kuća putem bilo kojeg sredstva, uključujući kablovsku, satelitsku, internetsku protokol televiziju, internetske usluge, platforme za dijeljenje videa ili aplikacije.

Neki promatrači, uključujući Centar za digitalnu forenziku Atlantskog vijeća Crne Gore, primijetili su, međutim, da vlasti nisu u potpunosti provele odluku, jer su te zabranjene platforme elektronskih medija ostale dostupne", navodi se u izvještaju.

Kada su u pitanju fizički napadi, zatvaranje i pritisak ističe se da "nije bilo izvještaja o vladinoj upotrebi nasilja protiv medija, ali da su zvaničnici nastavili ciljati istraživačke novinare, te da su neriješeni napadi iz prethodnih godina pridonijeli su atmosferi zastrašivanja.

"Dana 31. jula, Viši sud u Podgorici potvrdio je prijedlog optužnice Specijalnog državnog tužiteljstva protiv 14 osoba osumnjičenih za pucnjavu na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u Podgorici 2018. godine. Grupa optužena za napad također je optužena za stvaranje kriminalne organizacije i počinjenje više kaznenih djela, uključujući ubistvo, ilegalno posjedovanje oružja i trgovinu drogom", navodi se u izvještaju. 

Naglašava se i finansijski pritisak na medije. 

"Nezavisni i pro-opozicijski mediji isticali su nepravedan tretmanu i ekonomski pritisak od strane ministarstava i agencija. Niske plate i politički pritisak pridonijeli su autocenzuri. Nekoliko medijskih kolumnista žalilo se na prijetnje tokom godine zbog svojih javno izraženih stavova", navodi se u izvještaju. 

Novinari su se, navodi se dalje u izvještaju, suočili sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih osoba zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i krijumčarenju.

"Dana 11. novembra, Osnovno tužiteljstvo u Podgorici naredilo je 72-satni pritvor poduzetnika Zorana "Coce" Bećirovića, njegovog sina Luke Bećirovića i policajca Mladena Mijatovića, navodno Bećirovićevog tjelohranitelja, zbog verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, novinarku i urednicu kriminalističke rubrike u dnevnim novinama Pobjeda, zajedno s članovima njene porodice u blizini restorana brze hrane u Podgorici 10. novembra.

Zoran Bećirović, za kojeg se tvrdi da ima veze s bivšom vladom koju je predvodila Demokratska partija socijalista, prethodno je od strane novinara optužen za prijetnje i uvrede. Incident je izazvao široku osudu u cijelom političkom spektru od strane državnih zvaničnika, političkih stranaka, organizacija civilnog društva i medijskih organizacija.

Sindikat medija napomenuo je da je ovo 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući online prijetnje, protiv novinara i medijskih kuća tokom godine. Prema Sindikatu medija, 14 od ovih incidenata prijavljeno je policiji i tužiteljstvu radi istrage i daljnjeg postupanja", zaključuje se u Izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2024. godinu. 

BOSNA I HERCEGOVINA

Za razliku od Srbije i Crne Gore, samo u izvještaju o Bosni i Hercegovini se jasno imenom proziva zvaničnik koji narušava slobodu medija - to je lider NiP-a Elmedin Konaković. 

"Bilo je slučajeva u kojima su javni zvaničnici ometali rad novinara. Neki mediji su izvještavali da su bili izloženi finansijskom i političkom pritisku od strane političara i političkih stranaka na uređivačke odluke i sadržaj medijskih kuća, te tvrdili da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa. Aktivisti su pretpostavili da su te vlasti djelovale po nalogu vladajućih političkih stranaka, koristeći revizije i optužbe za utaju poreza kako bi zastrašili i cenzurisali medije", navodi se na početku izvještaja za BiH, a zatim se konkretizira ko je vršio pritisak na medije.

"U februaru, Udruženje BH novinari (BHN) osudilo je izjave ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića. Konaković je na konferenciji za medije sugerisao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji – FTV i BHRT – mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera “radio prema diktatu“ politika vladajuće koalicije.

Nevladine organizacije koje prate slobodu medija ocijenile su ovu izjavu kao priznanje namjere za političko utjecanje na medijsko okruženje. !Free Media Help Line“ registrovao je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije”, ističe se u Izvještaju State departmenta.

U izvještaju se tretira i loše stanje u Regulatornoj agencija za komunikacije (RAK) za koju se ističe da "nije imala potpunu finansijsku i političku nezavisnost" te da je pozicija generalnog direktora RAK-a podložna značajnom političkom pritisku. 

Problematizira se i nastojanje političkih stranaka i državnih institucija da utječu na uređivačke politike i medijski sadržaj putem pravnih i finansijskih mjera, kao i direktnog političkog pritiska.

"Kao rezultat, neki mediji su primjenjivali autocenzuru. Državne institucije ograničavale su pristup informacijama o slučajevima korupcije koji su uključivali navodnu zloupotrebu javnih sredstava i stranih investicija. Vlasti na svim nivoima dosljedno su odbijale objaviti informacije u vezi s koncesionim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno kompanijama povezanim s, u vlasništvu ili pod kontrolom Narodne Republike Kine.

Transparency International BiH je pokrenuo pravne postupke u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti objaviti sadržaj određenih ugovora čak i kada ih je sud na to obavezao", navodi se u Izvještaju State Departmenta za BiH. 

(S. B.)