Turistička sezona u Hrvatskoj je na vrhuncu, a mnogi se pitaju kakvi će rezultati biti na kraju godine. Prema posljednjim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u Hrvatskoj je u julu boravilo 4,6 miliona turista, što je dva posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Ostvareno je 29,2 miliona noćenja, odnosno jedan posto manje nego lani.

Stranih turista bilo je gotovo 4,2 miliona, također dva posto manje nego prošle godine, a zabilježeno je oko 26 miliona njihovih noćenja, što je jedan posto manje nego u julu 2024. godine. Domaćih turista također je bilo nešto manje – pad od jedan posto, kako u dolascima, tako i u noćenjima. U julu su ostvarili 429 hiljada dolazaka i gotovo 3,3 miliona registriranih noćenja.

U razgovoru s ljudima na terenu može se primijetiti da nisu pretjerano optimistični kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni. Zanimljivo je da lokalni ugostitelji i iznajmljivači kažu kako sezona odavno nije bila ovako nepredvidiva. "Jedan dan su restorani puni i teško je naći mjesto, a drugi dan sve zjapi prazno. Ljudi s užasom gledaju hoće li iko ući, niko ne zna kako će platiti", komentiraju, prenosi Dnevno.hr.

Foto: Luka Gerlanc / CROPIX

Kafići i restorani prazni

"Možda su restorani prazni, ali trgovine su zato pune", rekla nam je jedna Zadranka koja iznajmljuje apartmane na Poluotoku i čiji gosti sve više vremena provode u kuhinji apartmana, a manje u restoranima. "U dućanima se čuju samo strani jezici, a po izrazima lica vidim da su i njima cijene jednako visoke kao domaćima."

Prema procjenama, zarada na kraju godine bit će bolja nego lani, ali ponajviše zbog viših cijena, a ne većeg broja gostiju. Naime, u junu je najveći prosječni rast potrošačkih cijena ostvaren u kategoriji Restorani i hoteli, čak 8,5 posto.

Turisti su se izgleda opametili i iako i dalje dolaze u Hrvatsku, ne troše toliko kao ranije. Naime, Hrvatska je među neslavnim rekorderima po rastu cijena u turizmu i na evropskoj razini. Jedan Zagrepčanin, koji je ove godine ljetovao na Bolu, Visu i u Supetru, kaže kako cijene ovise o destinaciji, nije svugdje isto: "Iznenadio me Bol, gdje su navečer kafići i restorani prazni, kao da nije sezona. Na Supetru je situacija posve suprotna, sve je puno. Kuglicu sladoleda tamo smo plaćali dva eura, što je gotovo besplatno nakon Visa, gdje je bila pet eura. Restorana pak ima za svačiji džep", priča on.

Foto: Ivo Ravlic / CROPIX

Ručak platili 28 eura

U Supetru je s djevojkom bio u all inclusive hotelu, za što su sedam dana platili 1.700 eura. "Možda se čini skupo, ali kada znate da će vas večera u jednom od restorana koštati oko 130 eura za dvoje, onda vidite koliko je to isplativo."

Ipak, priznaje da se moglo jesti i povoljnije, i to u vrlo ugodnom ambijentu. "Posjetili smo jednu uljaru gdje su nam dali sve i svašta, pa smo nas dvoje pojeli obilni ručak, dobili litar vina i sve to platili samo 28 eura."

Na Supetru ipak nije sve bilo savršeno – kaže da je tamo u jednom restoranu uz janjetinu popio najgore vino u životu, a platio ga šest eura po čaši: "Voda bi bila bolja, nikakav okus, nikakav miris", prisjeća se. Ipak, janjetina u istom restoranu je, kaže, bila odlična, iako su za dvije porcije morali iskeširati 80 eura.

Foto: Vojko Basic / CROPIX

Šokirale su ga cijene

Na Viru je imao besplatan smještaj, ali je hranu plaćao u restoranima i kafićima. Budući da je i prošle godine bio na istom mjestu, šokirale su ga ovogodišnje cijene koje su prema njegovim riječima bile dvostruko više nego lani: "Vir je predivan, ali ovo što su napravili s cijenama je sramota", dodaje.

Cijene su i u Zadru niže nego što se priča u medijima. Tako nam je naša sagovornica, još jedna Zagrepčanka koja je otišla na more, rekla da je sladoled na Kalelargi plaćala dva eura. Smještaj su našli na obližnjem otoku i platili ga 120 eura u srcu sezone: "U istom apartmanu smo bili i lani, a cijena je bila ista."

Što se tiče ležaljki, oko kojih se lome koplja na društvenim mrežama, cijene se duž obale kreću oko 20 eura: "U Zatonu smo dvije ležaljke i suncobran platili 19 eura, ali kako smo s time dobili pristup njihovim bazenima i toboganima, to mi se ne čini tako loša cijena", rekla nam je jedna Zagrepčanka.

200 eura za izlet

Najgore će proći roditelji s djecom, koja žele za vrijeme raspusta otići u neki od brojnih vodenih parkova koji su se posljednjih nekoliko godina izgradili na našoj obali. Tako u Dalmalandu u Biogradu cijena za odraslu osobu je 37 eura, dok ćete za djecu visine od 100 do 140 cm platiti 31 euro. Za djecu do 100 cm ulaz je besplatan. Ulaz za četvero ćete tako platiti 136 eura. Kad se tome dodaju hrana i ležaljke, ako želite biti u hladu i izbjeći sunce cijeli dan, platit ćete više od 200 eura za jedan izlet.

"Išla sam s prijateljicom i naše troje djece i izlet nas je došao oko 220 eura, a jeli smo hot dog, malo krompirića i nekoliko hladnih čajeva", rekla nam je jedna Zagrepčanka koja je s djecom pet dana bila na moru, dodavši da joj ne bi smetala cijena ulaza da je bilo nešto više sadržaja.

"Bila sam u Evropi u nekoliko vodenih parkova i cijene su otprilike iste, samo što se za taj novac dobije puno više. Također, ne morate platiti ležaljke jer su već uključene u cijenu, što kod nas većinom nije slučaj."

Povoljnije u Turskoj

Uglavnom, ako idemo dati odgovor na pitanje zašto je u Hrvatskoj u julu boravilo dva posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, razlog bi mogao biti ne previsoke cijene, već to da gosti smatraju da za svoj novac dobivaju manje nego u drugim zemljama: "Za istu sobu i istu večeru plaćamo dvostruko, a dobijemo isto ili manje nego lani. Bili smo nedavno i u Turskoj i iznenadilo me koliko više dobijemo u all inclusive hotelu", požalio se nedavno jedan Hrvat na društvenim mrežama.

Sve više turista poredi Hrvatsku s Italijom, Španijom ili Grčkom, gdje su cijene slične, ali je ponuda bogatija — od kulturnih sadržaja do javnog prijevoza i animacije za goste.

Negativan dojam dodatno pojačavaju pojedini ugostitelji koji ciljaju samo na brzu zaradu. Turisti naiđu na skupe račune za prosječnu hranu, naplatu hljeba ili vode bez najave, a takva iskustva se brzo šire internetom.

Stvarnost je jedno, statistika drugo

Čaša vode, kuglica sladoleda ili kafa u mnogim turističkim mjestima stoje višestruko više nego u matičnoj zemlji posjetitelja. Kada se to dogodi nekoliko puta tokom boravka, gosti stječu dojam da je sve "turistički" precijenjeno.

Iako Hrvatska i dalje privlači milione posjetitelja, sve više njih otvoreno kaže da bi za isti novac iduće godine mogli otići negdje drugo. U doba društvenih mreža, takve poruke putuju brzo — i dopiru do onih koji tek biraju ljetnu destinaciju.

Ekonomist Petar Vušković za Dnevno je komentirao najnovije brojke HTZ-a i osvrnuo se na kontrast između statistike i stvarnog dojma na terenu. "Nedavno sam razgovarao s dva vlasnika ugostiteljskih objekata na Braču koji su mi rekli da im je prihod 20 posto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slična je situacija i na štandovima. Poznajem nekoliko vlasnika štandova na kojima se prodaju rukotvorine od bračkog kamena, proizvoda od drveta, od masline – i oni kažu: lošije je nego prošle godine."

Gubitak autentičnosti

Prema Vuškoviću, glavni uzroci lošije sezone leže u sve izraženijem gubitku konkurentnosti Hrvatske: "Razloge treba tražiti u gubitku konkurentnosti Hrvatske u odnosu na mediteranske zemlje koje su jeftinije, kao što su Turska, Grčka i Španija. Došlo je do znatnog rasta cijena i kod ugostitelja i apartmanskog smještaja, a taj rast cijena tjera goste da biraju povoljnije opcije."

Analitičar upozorava da bi nas više trebala brinuti činjenica da je uz porast cijena došlo i do pada kvalitete: "Naš problem je i to što zapravo se dogodio pad kvalitete u turizmu. To možemo vidjeti prema hrani koja se poslužuje u ugostiteljskim objektima. Naravno, cijene su porasle, ali moramo biti iskreni i reći da je nekvaliteta cjenovno rasla. Gosti nisu budale i itekako znaju što plaćaju, uspoređuju te cijene s drugim konkurentskim državama."

Osim kvalitete, kaže Vušković, sve više se gubi i ono što je turistima najvažnije – autentičnost: "Apsurdno je da vas poslužuje u restoranu Azijat koji će vam nuditi bračku janjetinu ili dubrovačku rožatu. Gubi se ta autentičnost. Turizam je autentičnost, turizam je doživljaj, a tu mi gubimo autentičnost u odnosu na neke druge mediteranske destinacije.", zaključuje analitičar.