Rusija bi bila spremna odreći se manjih dijelova okupirane Ukrajine, dok bi Kijev zauzvrat prepustio velike dijelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela osvojiti – okvir je to mirovnog prijedloga o kojem su na samitu na Aljasci razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump, tvrde izvori Reutersa upoznati sa stavovima Moskve.

Ovaj opis susreta objavljen je dan nakon što su se Putin i Trump sastali u vojnoj bazi na Aljasci – prvom njihovom susretu od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Zelenski ide u Washington

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sutra putuje u Washington gdje će s Trumpom razgovarati o mogućem okončanju rata.

Trump je priznao da na samitu nije postignut prekid vatre kojem se nadao, ali je u razgovoru za Fox News kazao da je s Putinom raspravljao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, te da su se “u velikoj mjeri složili”.

– Mislim da smo vrlo blizu dogovora. Ukrajina se, naravno, mora složiti. Možda će reći ‘ne’ – izjavio je Trump.

Prema riječima dva izvora, Putinova ponuda zasad se temelji na neformalnim razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih lidera, no nije jasno radi li se o početnoj poziciji ili gotovo finalnoj ponudi. Trump je u subotu o svojim razgovorima informisao Zelenskog i evropske čelnike.

Ukrajinski teritorij za mir

Prema navodima izvora, Putin ne pristaje na prekid vatre bez sveobuhvatnog dogovora – što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.

Ruska strana predlaže da se Ukrajina u potpunosti povuče iz Donjecka i Luhanska, dok bi Moskva pristala na zamrzavanje linija fronta u južnim oblastima Hersona i Zaporižja.

Kijev je već ranije odbacio mogućnost povlačenja iz Donjecka, gdje ukrajinske snage drže snažne odbrambene položaje, a grad je ključna barijera ruskom napredovanju.

Rusija bi vratila dijelove Harkiva i Sumija

Prema istim izvorima, Moskva je spremna vratiti manje teritorije koje trenutno drži u sjevernom Sumiju i sjeveroistočnom Harkivu – ukupno oko 440 kvadratnih kilometara. Za poređenje, Ukrajina pod kontrolom drži oko 6.600 kvadratnih kilometara Donbasa, koji Rusija smatra svojim.

Putin, tvrdi Reuters, traži i formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, anektiranim 2014. godine. Nije jasno očekuje li Moskva da to priznanje dođe samo od SAD-a, ili i od evropskih zemalja i same Ukrajine.

Sankcije, NATO i sigurnosna jamstva

Rusija očekuje i ukidanje barem dijela sankcija, no nije poznato radi li se o američkim ili evropskim mjerama.

Putin bi blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je, prema navodima izvora, otvoren za ideju sigurnosnih garancija. Trump je evropskim liderima spomenuo mogućnost “člana 5 izvan NATO-a” – svojevrsne garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.

Članstvo u NATO-u je strateški cilj Ukrajine, čak i ustavom zagarantovan.

Jezik i Ruska pravoslavna crkva

Prema izvorima, Rusija bi tražila i službeni status ruskog jezika u pojedinim oblastima ili na cijelom teritoriju Ukrajine, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.

Ukrajinska sigurnosna služba optužuje ovu crkvu da pomaže ruskoj agresiji šireći propagandu i skrivajući obavještajce, što ona negira tvrdeći da je prekinula veze s Moskvom. Parlament u Kijevu usvojio je zakon o zabrani vjerskih organizacija povezanih s Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.