Zakonom o unutrašnjoj trgovini koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, tačnije članom 18. koji se odnosi na neradnu nedjelju, diskriminirana je Federacija u odnosu na Brčko distrikt i RS gdje trgovine rade nedjeljom. U prvom polugodištu zbog neradne nedjelje i odlaska građana iz FBiH u RS da kupuju, Federacija BiH je izgubila 55 miliona KM marže koji su se prelili u RS.

Zbog svega federalni zastupnik Admir Čavalić najavio je mogućnost zahtjeva prema potpredsjednicima i predsjednici FBiH da se ide sa ocjenom ustavnosti Zakona o unutrašnjoj trgovini, tačnije člana 18.

Čavalića smo pitali zašto zastupnici ne podnesu apelaciju Ustavnom sudu FBiH.

- Da bismo mi podnijeli apelaciju, a već smo to radili u slučaju freelancera koji plaćaju poreze na zdravstveno osiguranje, a nemaju ga, treba nam minimalno 33 zastupnika iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, dakle jedna trećina. Ako ima te zainteresiranosti, što da ne.

Napominjem da ocjena ustavnosti nije negiranje zakona. Dakle, svako bi trebao pa evo čak i ministar trgovine FBiH Amir Hasičević, ako može pokrenuti ocjenu ustavnosti, da vidi je li sve urađeno kako treba. Od toga ne treba bježati - govori za Faktor Čavalić, koji je i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Ukazuje da ovaj zakon u više segmenata pravi diskriminaciju.

- Diskriminirana je FBiH u odnosu na Brčko distrikt i RS. Zatim, ostatak FBiH u odnosu na Orašje u kojem trgovine imaju odobrenje za rad nedjeljom. Onda idemo na one mikro diskriminacije, mesara u odnosu na pekare ili da ne govorimo zaposlenika u kladionicama u odnosu na trgovine. Gdje god otvorite taj zakon, pojavi se neka diskriminacija - ukazuje Čavalić.

Kaže kako je ranije najavljeno da bi od septembra mogle ići korekcije Zakona o unutrašnjoj trgovini.

- Još ništa nije stiglo u parlamentarnu proceduru, a govori se da bi nedjeljom mogle raditi trgovine koje ne prelaze 200 kvadrata, to je neki krnji slovenski model. I to da rade samo vlasnici ili članovi porodice. Jedini način da se prati rade li radnici ili ne, jeste fiskalna kasa ko je zadužio za taj dan. To nije mjera koja se poštuje - govori Čavalić.

Dodaje kako je novim pravilnikom ograničena i kvadratura dragstora.

- Razlog je što su se veliki dragstori počeli pojavljivati u Bihaću i Jajcu. Bilo bi dobro da se apelacijom Ustavnom sudu FBiH obrate oni koji su predmet diskriminacije, da pripreme ocjenu ustavnosti radnici, trgovci koji su ostali bez posla i krenu sa kontaktima prema potpredsjednicima FBiH Refiku Lendi, Igoru Stojanoviću ili predsjednici Lidiji Bradara. To nije negiranje zakona već ocjena njegove ustavnosti - zaključuje Čavalić.