Zanimljivo je na šta je sve spreman bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne bi li ostao u milosti svojih birača, te sebi i SNSD-u osigurao podršku javnosti uoči najavljenog referenduma, prijevremenih izbora za predsjednika RS, za koje još ne znamo kada će biti održani i ko će se na njih prijaviti, ali i opštih izbora koji su na rasporedu iduće godine.

Hiperaktivni Dodik se oglašava gotovo svakodnevno s raznim obećanjima – od referenduma, samoopredjeljenja, osamostaljenja do – evo i prosječne plate od 1.000 eura do kraja naredne godine. Nijedno od njegovih najvažnijih obećanja nikada nije ispunjeno, ali na njihovim krilima uspješno osvaja izbore već skoro 20 godina. Nakon što je pravomoćno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, Dodik je fokus svojih obećanja premjestio na polje ekonomije, ali bez ikakvog smisla.

DEKRETOM DO MINIMALNE PLATE

Plate se ne određuju naređenjima i dekretima. One moraju biti plod uspješnosti ekonomije jedne zemlje ili entiteta. Ne može niko, pa ni Dodik, narediti poslodavcima da povećaju plate svojim radnicima ako oni za to nemaju novca. Ipak, Dodik je na RTRS-u rekao da će od Nove godine minimalna plata u RS-u s 900 otići na 1.100 KM (za one sa srednjom školom) "bez obzira kakvo stanje bude", a da će druga kategorija (više obrazovanje) radnika imati minimalac od 1.400 KM, što je povećanje od po 100 KM za svaku kategoriju. Dodik se odjednom sjetio radnika, pa kaže:

"Čut ćemo ponovo poslodavce, ali mislim da se društvo ne može graditi na jeftinoj radnoj snazi, neplaćenoj, to je demoralizacija."

Iz Unije poslodavaca su mu vrlo brzo i konkretno odgovorili i to način da privreda RS-a nije u stanju da izdrži novo povećanje minimalne plate, a Dodikov komentar da će se povećati minimalna plata "bez obzira u kakvom je stanju privreda" je na tragu svih njegovih poteza zbog kojih je na kraju krajeva i osuđen, pa i uklonjen s pozicije predsjednika RS-a, a mnogo prije toga stavljen na američku crnu listu. S Dodikom niko ne komunicira ni iz Evropske unije, osim autokrate Viktora Orbana. On najavljuje zaustavljanje evropskog puta Bosne i Hercegovine kao vid osvete zbog sudskog procesa i presude koja mu je privremeno onemogućila da vodi RS. No, i prije presude je evropski put BiH bio poprilično zakočen zbog SNSD-ove i Dodikove politike "ne može nam niko ništa" i "šta će nam ta EU".

A upravo ta EU i usvajanje evropskih zakona i približavanje EU su put ka razvoju ekonomije i podizanju životnog standarda,i  privlačenju investicija koje bi lakše i brže dolazile, nego što sada dolaze. U prilog tome je i činjenica da je cijenu Dodikovog rata sa Zapadom platila upravo ekonomija RS-a. Počelo je od protesta "granica postoji", mitinga i zapaljivih izjava do usvajanja seta zakona u NSRS i poziva na otcjepljenje RS. Dodik je prouzrokovao višemjesečnu političku krizu koja nije proizvela loše posljedice samo po njegovu političku karijeru, nego i po ekonomiju, jer su se ove godine ugostitelji, hotelijeri, banje i klinike u bh. entitetu RS suočile s otkazivanjem turističkih aranžmana.

Predsjednik Unije poslodavaca Zoran Škrebić prije nekoliko sedmica je rekao da je od februara do aprila turizam u RS zabilježio pad od 30 posto. Ništa bolje stanje nije ni u drugim granama, na šta je ukazao ekonomista Draško Aćimović, rekavši da su u problemu i javna preduzeća, a da je elektroenergetski sektor na udaru, te da je mreža u potpunom kolapsu i da nema novca za njenu zamjenu.

TO NEMA BLAGE VEZE S EKONOMIJOM

Na najnovije Dodikovo "naređenje" o minimalnoj plati Škrebić ima samo jedan komentar:

"Smatramo da je ovo povećanje koje izlazi iz ekonomskih parametara, te da je potpuno nerealno. Vrlo brzo ćemo imati sastanak s poslodavcima na kojem će iznijeti svoj stav."

Da Dodikova prazna obećanja, ipak prolaze kod osvajanja izbora ukazala je i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta i ekonomistica podsjećajući na to da je Dodik 2019. godine obećao prosječnu neto platu od 1.000 KM, a da je ona isplaćena dvije godine kasnije. Tako je, podsjetila je jučer Trivićeva, bilo i s rastom bruto društvenog proizvoda (BDP). BDP je, prema Dodikovom obećanju, prošle godine trebao iznositi 18 milijardi KM, a podbacio je za cijelih 800 miliona KM.

RS kao sastavni dio Bosne i Hercegovine može napredovati samo ako na njegovom čelu budu proevropski političari, svaka druga politika, a pogotovo Dodikova može proizvesti samo ekonomski pad tog dijela BiH. Visina plate se ne određuje dekretom političara nego se do nje dolazi predanim radom političara i stvaranjem preduslova za domaće i strane investicije, a do toga se ne dolazi prijetnjama "razdruživanjem" ili referendumima čiji je cilj stvaranje novih političkih kriza.  

(D. Omeragić)