Uvoz mesa u našu zemlju, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u stalnom je porastu. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih sedam mjeseci u našu zemlju uvezeno je više od 47,5 tona mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 379 miliona KM. Uvezli smo najviše goveđeg, zatim svinjskog mesa, te mesa peradi.

Zemlje iz kojih uvozimo meso (svježe, rashlađeno i smrznuto) su: Nizozemska, Italija, Poljska, Njemačka i Austrija. Najviše prerađevina uvezli smo iz: Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Vanjskotrgovinski deficit mesa i mesnih prerađevina u posmatranom periodu iznosio je više od 192 miliona KM. Naglašavaju da se deficit isključivo odnosi na uvoz svježeg, rashlađenog i zamrznutog mesa, a da je odnos uvoza i izvoza mesnih prerađevina gotovo jednak. Kada je riječ o mesu i mesnim prerađevinama, iz VTK-a BiH kažu da BiH ima potpisane trgovinske sporazume sa CEFTA, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, te sa Turskom, prenosi Oslobođenje.

“Kada su u pitanju zemlje CEFTA, ne postoje kvote niti za izvoz niti za uvoz. U Sporazumu sa EU postoje izvozne bescarinske kvote za izvoz na primjer ribe (300 tona), te na uvoz različitih vrsta mesa, a u Sporazumu sa Turskom navedeno je ograničenje bescarinskog izvoza goveđeg mesa od 1.000 tona”, naglašavaju iz VTK-a BiH.

Kažu da je u BiH posljednjih godina primjetan razvoj domaće prerađivačke industrije. Uzimajući u obzir, ističu, i podatak da je izvoz mesnih prerađevina svake godine u blagom porastu, može se zaključiti da bh. industrija proizvodi dovoljno prerađevina za domaće tržište. Upozoravaju da prerađivači imaju dugogodišnji problem sa nedostatkom sirovine za preradu, pa se zbog toga i javlja potreba za uvozom. A upravo se prije dva mjeseca ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac pohvalio da je Rusija odobrila razmjenu proizvoda goveđeg i svinjskog mesa, mlijeka i ribe. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković istakao je da je ministra Košarca upitao koje meso planira izvoziti kada ga je u našoj zemlji sve manje. Odgovor nije dobio. Naglasio je da je domaća industrija pred kolapsom.

"Ako generalno govorimo o živinskom, odnosno pilećem mesu, BiH u ovom momentu može da proizvede dovoljnu količinu mesa za potrebe svog tržišta. Bilježimo i pozitivan trgovinski balans kada govorimo o izvozu i uvozu. Mi smo jedna od branši koja je više izvozila nego što je uvozila u prošloj godini. Međutim, ove godine se stvari malo mijenjaju, tako da imamo dosta uvezenog mesa. Ali, ako pričamo o pilećem mesu, BiH bi sigurno mogla da zadovolji sve potrebe domaćih potrošača", kaže Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora živinara/peradara BiH.

Podsjeća da je u BiH otvoreno tržište, a tome smo i težili. Takvo tržište ima prednosti, ali i određene mane. Ne može se utjecati na to da li će neko negdje naći meso po povoljnijim cijenama i uvoziti ga u BiH. Prvenstveno je tu riječ o pilećem mesu, zaleđenom, koje se koristi za prerađevine. Ono što nije dobro i na šta su upozoravali je to da je dio tog zaleđenog mesa prodavan kao svjež. Popović podsjeća da je branša peradarstva jedna od rijetkih koja ima dozvolu za izvoz prema tržištu EU. Često naglašava da naše proizvode prihvata EU, a mi uvozimo iz zemalja koje ne mogu konkurisati za uvoz u Uniju.

​Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK-a, ističe da su prije pet ili šest godina upozoravali i federalne i državne vlasti na problem enormnog uvoza mesa. Tada se u FBiH proizvodilo otprilike 22.000 tovnih junadi.

“Međutim, tadašnja aktuelna vlast, odnosno ministrica Bisera Turković, pala je pod utjecajem prerađivača i uvoznika i oborila je na Vijeću ministara BiH zakon kojim bi se uveo prelevman na uvoz mesa i zaštitila domaća proizvodnja. Uslijedilo je enormno smanjenje proizvodnje, jer su ljudi počeli više uvoziti. Domaća proizvodnja nije bila isplativa. Mi smo tokom 2021. i 2022. u Federaciji BiH spali na proizvodnju oko tri hiljade bikova. Taj pad je doveo i do poskupljenja mesa. Imali smo problem i sa otkupnim blokovima. Sve je to dovelo do pada i gašenja naše proizvodnje i ovo su posljedice”, ističe Bulut, te dodaje da trenutno nemamo kapacitet ni za domaće tržište.  

"Mi ne možemo proizvesti ni deset posto potreba. Da je proizvodnja zaštićena na vrijeme", smatra Bulut, "sada bismo proizvodili 40 ili 50 hiljada tovnih junadi". Upozorava i da su izvršene malverzacije sa beskamatnim kreditima za proizvodnju mesa koje je omogućila Turska.