Od bureka do supa, od tjestenine, humusa i raznih soseva do mesa i ribe, od lubenica do deserata – svako ko je ljetovao u Turskoj zna koliko je raznovrsna ponuda samo jednog doručka, posebno u popularnim turističkim regijama, piše Deutsche Welle (DW).

Hoteli su svjesni koliko je ta raznolikost privlačna, pa njihove zvanične stranice obiluju fotografijama restorana i kulinarskih specijaliteta. Mnogi turisti se upravo zbog toga odlučuju za all-inclusive aranžmane u kojima jela ima u izobilju – gotovo bez prestanka, za sve ukuse i generacije. Posebno je to važno za porodice.

Ipak, bogati bufeti za mnoge goste postaju mala avantura: žele probati sve, pa tanjiri ostaju pretrpani, a veliki dio hrane na kraju završi u smeću.

8,7 miliona tona bačene hrane godišnje

Turske dnevne novine prenose da savjetnici predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana žele detaljno da se pozabave problemom hotelijerskih i restoranskih buffeta. Kao članovi Predsjedničkog vijeća za poljoprivredu i ishranu, u narednim mjesecima planiraju izraditi koncept za smanjenje bacanja hrane.

Prema podacima provladine „Zaklade za sprječavanje rasipanja” (TISVA), u Turskoj se godišnje baci oko 8,7 miliona tona hrane. To znači da prosječna osoba u toj zemlji baci 102 kilograma hrane godišnje – što je mnogo, imajući u vidu da Turska već godinama prolazi kroz tešku ekonomsku krizu i visoku inflaciju. Za poređenje, u Njemačkoj je to 78 kilograma, dok je svjetski prosjek 132 kilograma po osobi.

Serpme doručak pod kritikama

Ramazan Bingöl, član Predsjedničkog vijeća i predsjednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritikuje sve popularniji koncept doručka Serpme Kahvaltı, gdje gostima na sto stiže 15 do 20 posudica sa sirom, džemom, medom, kajmakom, mesnim prerađevinama, kao i tava sa krompirićima, jajima, burekom i drugim specijalitetima.

„Polovina tih jela završi u smeću. Dijabetičaru, na primjer, ne trebaju četiri zdjelice džema, ali one se automatski poslužuju. To je rasipanje resursa, energije i hrane”, poručuje Bingöl.

Zato predlaže da gosti ubuduće sami biraju šta žele da im se servira, kao i fleksibilnije naplate – da, recimo, troje ljudi može platiti doručak za dvoje.

All-inclusive hoteli pod posebnim nadzorom

Bingöl takođe smatra da bi hoteli trebalo da pređu sa velikih samoposlužnih buffeta na à-la-carte ponudu, kako bi se bacalo manje hrane. „Turisti u all-inclusive aranžmanima pomisle – toliko izbora, moram probati sve – i onda pola toga završi u kanti za smeće”, ističe on.

Ipak, prema zvaničnim podacima, najveći uzročnici rasipanja hrane nisu hoteli i restorani, već privatna domaćinstva, koja su odgovorna za oko 60% otpada, prenosi Investitor me.

Da li će prijedlozi postati zakon?

Savjetnici predsjednika planiraju da u naredna dva mjeseca svoje prijedloge predstave Erdoganu, ali još nije jasno da li će oni postati zakonske obaveze. Sama ideja već je izazvala pažnju u Njemačkoj, Rusiji i Velikoj Britaniji – zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista u Tursku.

Ruska asocijacija turističkih agencija (ATOR) podsjeća da Bingöl nema izvršne ovlasti i da hoteli i dalje samostalno kreiraju ponudu. Ukazali su i na sukob interesa, jer je Bingöl predsjednik udruženja ugostiteljskih objekata, dok hoteli funkcionišu na drugačijem modelu. Dodatno, ministar turizma Mehmet Ersoy posjeduje nekoliko velikih hotela koji rade na ultra-all-inclusive principu, pa se procjenjuje da je malo vjerovatno da bi se ovaj sistem potpuno ukinuo.

U međuvremenu, Turska turizam vidi kao ključni izvor prihoda – u 2024. on je porastao za 8,3% i donio više od 61 milijarde dolara. Najviše posjetilaca stiglo je iz dijaspore turskog porijekla (9,6 miliona), dok su turisti iz Rusije (6,7 miliona), Njemačke (6,6 miliona) i Velike Britanije (4,4 miliona) odmah iza njih.