Ustav Bosne i Hercegovine ne ostavlja mogućnost entitetima za samoopredjeljenje, što znači da ni najava rezolucije o samoopredjeljenju RS-a, koju je inicirala Narodna skupština RS-a, nema pravnu snagu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

No, to nije spriječilo entitetsko rukovodstvo da na presudu Miloradu Dodiku reaguje sa najavom donošenja rezolucije o samoopredjeljenju ovog bh. entiteta.

Većina u Narodnoj skupštini RS-a, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u petak, 22. augusta, usvojila je niz zaključaka, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine oduzela Dodiku mandat predsjednika RS-a.

Dodik je bez mandata ostao nakon što ga je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Između ostalog, zastupnici su kroz zaključke odbacili presudu i mogućnost prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, najavili referendum, te zadužili Kolegij NSRS-a da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i RS-a.

Međutim, nije određen rok za izradu dokumenta, a sam Kolegij nema ovlaštenja da piše rezolucije – njegova primarna uloga je planiranje rada Skupštine.

U trenutnom sazivu, ovo tijelo se sastoji od predsjednika i četvoro potpredsjednika Skupštine, te osam šefova zastupničkih klubova.

Prema skupštinskom Poslovniku, rezolucijom se "ukazuje na stanje i probleme" u određenoj oblasti, te utvrđuje politika i mjere koje po tom pitanju dalje treba provoditi.

Ovo je drugi put ove godine da NSRS poteže pitanje samoopredjeljenja, nakon što je u martu usvojen nacrt novog entitetskog Ustava, koji navodi da "RS ima pravo na samoopredjeljenje".

Slične ideje pojavile su se još 2019. godine kroz usvojene zaključke.

Zaključci bez pravne snage

Profesor ustavnog prava Davor Trlin ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da zaključci koje je usvojio NSRS neće imati pravnu snagu.

On smatra da se radi o dijelu "šireg političkog odgovora" na presudu i oduzimanje mandata Dodiku.

• "Pokušava se sada stvoriti neki privid da će RS implementirati pravo na samoopredjeljenje, te slične ideje su se pojavljivale ranije", kazao je Trlin.

Bilo kakva rezolucija o samoopredjeljenju, kaže on, nije ni ustavna ni u skladu sa međunarodnim obavezama.

• "Član 1. Ustava Bosne i Hercegovine definira Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu s dva entiteta, ne spominje se nigdje pravo entiteta na jednostrano odvajanje, cijeli Dejtonski sporazum koji je međunarodni ugovor, eksplicitno štiti teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine", pojašnjava Trlin.

Podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije stavljao van snage "neobavezujuće akte" koje je usvajala skupština u Banjoj Luci.

U maju 2022. godine, državni Ustavni sud je odbacio pojedine odredbe zaključaka i deklaracija, koje je NSRS usvojio u decembru 2021, a koje nalažu da entitetska Vlada u roku od šest mjeseci uputi u proceduru zakone o nekoliko oblasti koje su regulisane na državnom nivou.

Slično mišljenje dijeli Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo. On je ranije za RSE izjavio da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji samoopredjeljenje kao pojam, ali da se u BiH primjenjuje Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji predviđa tu mogućnost.

Ipak, tada je pojasnio da je u praksi ovo moguće ukoliko narod dokaže da je ugnjetavan kao manjina u suživotu sa političkom većinom, te da u RS-u ovo nije slučaj.

Potencijalne pravne posljedice

Ukoliko rezolucija bude usvojena, Davor Trlin očekuje reakciju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ureda visokog predstavnika (OHR) i državnih pravosudnih organa.

• "Tu definitivno treba se stvoriti određeni krug lica. Oni misle da vjerovatno ako je tu uključeno više organa, više, kako bih rekao, pojedinaca, u sklopu nekih mnogoljudnih tijela, da mogu eskulpirati određene članove. Međutim, lako je tu identificirati ko je šta potpisao", ističe Trlin.

On kaže da ovdje možda Dodik ne bi bio direktno odgovoran, nego oni koji mu pomažu, koji potpisuju akte i stavljaju ih na dnevni red NSRS-a.

Profesor Trlin takođe smatra da usvajanje rezolucije ne bi bio čin otvorene secesije, nego samo nastavak održavanja ranijih narativa koje na površini drže vlasti u RS-u predvođene Dodikom.

• "Zatim da se ostane na vlasti što je više moguće, i eventualno, mislim da se pokušava i dalje nešto ispregovarati, ali vidjeli smo da on koliko god je pokušavao, nije uspio naći sagovornika ni u međunarodnoj zajednici ni među političkim elitama u Sarajevu", zaključio je Trlin.

Šef Kluba zastupnika Za pravdu i red i član skupštinskog Kolegija Nebojša Vukanović u startu odbacuje rezoluciju.

• "Mi u toj avanturističkoj politici Milorada Dodika ni na koji način nećemo učestvovati. Mislimo da je to vrlo opasno, Dodik želi dodatno da radikalizuje situaciju i da se poigrava sa RS-om, i to je za nas neprihvatljivo. Mi ga stalno upozoravamo na posljedice", ističe Vukanović za RSE.

Kaže da je za njegovu stranku dejtonska BiH "Sveto pismo", te da njima "ovakva BiH odgovara".

"Samoopredjeljenje" proglašeno neustavnim prije 25 godina

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u djelimičnoj odluci 2000. godine ustanovio da je neustavna tadašnja preambula Ustava RS-a, u kojoj se navodilo pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje.

Tada je sud, također, neustavnim proglasio druge ustavne odredbe, koje govore o volji RS-a da se poveže "sa drugim državama srpskog naroda", te da je "RS država srpskog naroda i svih njezinih građana".

Tada je iz Ustavnog suda saopćeno da je "navođenje suvereniteta, državne samostalnosti, stvaranja države, te svestranog i tijesnog povezivanja RS-a s drugim državama srpskog naroda" u suprotnosti sa državnim Ustavom, i njegovim odredbama koje garantuju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.