Rukovodstvo Republike Srpske potpisalo je krajem januara novi ugovor sa američkom lobističkom firmom McGinnis Lochridge LLP, vrijedan skoro tri miliona KM.

Zadovoljini ranijim poslovnim dogovorima i ostvarenim cijevima putem ove lobističke kuće, vlasti manjeg bh. entiteta nastupajući u konačnici za Milorada Dodika koji iz sjene upravlja svim političkim procesima u RS-u, sada nastavljaju svoj rad na planu koji podrazumijeva veću vidljivost RS-a u međunarodnim okvirima te veću podršku njenom rukovodstvu, formalnom i neformalnom, na ostvarivanju ciljeva za koje se često može čuti da se odnose na "izvorni Dejton", a u konačnici i secesiju, piše Stav.ba.

Budući da će lobisti RS-a biti zaduženi za davanje savjeta vezanih za međunarodno pravo, nije teško zaključiti u kojem pravcu će se odvijati nastojanja političkog establišmenta manjeg bh. entiteta.

Podsjetimo da je već u ranije potpisanom lobističkom ugovoru Predstavništva RS-a u Austriji iz marta 2025. godine predviđeno da cilj lobiranja jeste nezavisnost RS-a. Desetine miliona KM novca poreznih obveznika tokom godina je potrošeno na tzv. "predstavništva RS-a" u svijetu, čime se godinama gradio paralelan sistem diplomatije sa zvaničnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Kontinuitet lobiranja

Lobiranje za interese RS-a odvija se bez prestanka od 2008. godine kada su se u javnosti prvi put pojavili ugovori sa lobističkim kućama iz Belgije i SAD-a.

Lider SNSD-a i neprikosnoven autoritet u politici RS-a koji je vlastitu pravosnažnu presudu Suda BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika predstavio kao velikomučeništvo i na tome nastavlja da gradi svoju vidljivost u političkom životu RS-a, prošle godine je baš u austrijskoj prijestolnici promovirao knjigu "Država Republika Srpska", iako samom događaju nije mogao prisustvovati zbog zabrane ulaska u zemlju.

Angažman američkih lobističkih firmi nije novina u političkoj praksi vlasti iz Banje Luke. Još u ranijim mandatima, administracija predvođena predsjednikom RS-a koristila je usluge različitih konsultantskih i lobističkih kuća u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem popravljanja imidža, ublažavanja političkih pritisaka i osiguravanja kanala komunikacije s američkom administracijom.

U tom kontekstu, novi ugovor ne predstavlja presedan, već kontinuitet strategije internacionalizacije entitetskih političkih stavova.

Određeni broj zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH podnio je krivičnu prijavu zbog sumnje da je šef "Predstavništva RS-a" u Austriji potpisivanjem lobističkih ugovora izvršio napad na ustavni poredak BiH, ugrozio teritorijalni integritet te sa drugima stupio u odnos koji predstavlja trgovinu utjecajem.

Zakon i praksa

Državni krivični zakon predviđa da se za krivična djela napada na ustavni poredak upotrebom sile ili prijetnju upotrebom sile ili neki drugi protivpravan način pokušaja promijene ustavnog poretka BiH ili svrgavanja njenih institucija, predviđa kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina.

Isto se odnosi i na ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti, no pitanje sudske prakse tumači da li lobistički ugovori također ispunjavaju kriterije te pravne kvalifikacije u kontekstu napada na ustavni poredak. Zbog apsolutnog nepovjerenja građana u pravosuđe BiH koje je više puta pokazalo da podržava političku klimu ovakvu kakva ona jeste u BiH, u najboljem slučaju svakako će za eventualno kršenje zakona odgovarati samo oni koju su direktno potpisali sporne ugovore.

Za takvo djelovanje neće odgovarati oni koji stoje iza politike koja se uporno migolji kroz uske koridore mogućnosti da se lobiranjem utvrdi relevatno političko mjesto RS-a u međunarodnim okvirima.

U vremenu kada se javne finansije opterećuju novim zaduženjima, kada se socijalni i infrastrukturni projekti odgađaju ili reprogramiraju, izdvajanje višemilionskog iznosa za lobističke usluge u inostranstvu može se tumačiti kao politička investicija vlasti.

Ne zaboravimo i kako je Dodik najavo da će njegovi sukcesori na poziciji predsjednika RS-a samo nastaviti, ako ne i gorljivije zagovarati status manjeg bh. entiteta kao forme koja ima državotvorna obilježja.

Posebno je indikativno da se novi ugovor odnosi na savjetovanje u domenu međunarodnog prava. Republika Srpska, kao entitet unutar Bosne i Hercegovine, nema međunarodnopravni subjektivitet.

Stoga, BiH se sada nalazi u najtežem periodu od agresije. Rasparčavanje državnih institucija, preduzeća između sila HDZ-a i SNSD-a i ugradnje njihovih partikularnih interesa koji poprimaju veću naddržavnu dimenziju megaprojektima plinovoda, gašenje velikih kompanija, nedostatak finansiranja institucija kulture i državnih medija, te na kraju i neskrivena lobiranja da se od države otme 49 posto teritorije, razvlače državno tkivo do tačke pucanja.

Šta je spas u ovakvim okolnostima teško je predvidjeti bez sistematičnog pristupa političkih aktera na izradi odgovora antidržavnim politikama, što se sa Trojkom na vlasti definitivno neće dogoditi budući da njeni predstavnici minimiziraju sve dosadašnje pobjede Dodika i njegovih partnera na međunarodnom planu.

Ukoliko barem Opći izbori ove godine ne donesu promjenu, mogli bismo se jednoga dana probuditi sa državnom granicom u Doboju.