Broj mrtvih nakon sinoćnjeg ruskog napada na Kijev popeo se na najmanje 21, izvijestila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine, a prenosi Sky News.

Podsjetimo, među poginulima je četvero djece, uključujući i dvogodišnje dijete, piše Index.hr.

Ambasada SAD-a u Ukrajini o ruskom napadu: Trump je bio jasan - "Ubijanje mora prestati"

Ruski napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu su neprihvatljivi i moraju odmah prestati, izvijestila je ambasada SAD-a u Ukrajini na društvenoj mreži X, nakon sinoćnjeg ruskog napada na Kijev.

"Sinoć su ruski napadi u Kijevu ponovno pogodili civilne ciljeve, uključujući ukrajinske domove te zgrade u kojima su smještena izaslanstva EU-a i British Council. Napadi na civilna područja su neprihvatljivi i moraju odmah prestati", navela je ambasada.

"Trump je bio jasan - ubijanje mora prestati"

Ambasada je izrazila najdublju sućut žrtvama i njihovim porodicama. "Što se tiče ovog rata, predsjednik Trump je bio jasan - ubijanje mora prestati, a obje strane moraju ulagati u pregovaračko rješenje", piše u saopćenju.

Kako je ranije objavljeno, broj poginulih u ruskom napadu na Kijev popeo se na 21, od čega četvero djece.

Kremlj: Teško je zamisliti da su naši dronovi letjeli iznad Njemačke

Prema pisanju The New York Timesa, dronovi koji pripadaju Rusiji ili njezinim proksijima letjeli su iznad ruta kojima se u Njemačkoj prevoze američke vojne zalihe.

Pozivajući se na američke i zapadne zvaničnike, list navodi da Moskva prikuplja obavještajne podatke koji bi se mogli koristiti za "pojačavanje sabotažne kampanje Kremlja" i "pomoć njenim snagama u Ukrajini". Američki i njemački zvaničnici "razgovaraju o ruskim sabotažnim naporima", dodaje se u članku.

Na pitanje o izvještaju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva nije imala vremena detaljno ga proučiti. "Ali teško je to zamisliti", rekao je.

"Jer bi onda Nijemci to jasno vidjeli i teško da bi šutjeli. Dakle, naravno, sve ovo više izgleda kao još jedna novinska izmišljotina."

Grlić Radman o napadu na Kijev: Podsjetnik da Rusija preferira nasilje nad dijalogom

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman osudio je sinoćnji ruski raketni napad na Kijev u kojem je poginula najmanje 21 osoba i kazao da Rusija i dalje preferira nasilje nad dijalogom.

"Ruski projektili pogodili su civilna područja u Kijevu, usmrtivši nedužne građane", objavio je Grlić Radman na X-u.

"To je još jedan sumoran podsjetnik da Rusija preferira nasilje nad dijalogom."

U napadu je, prema posljednjim ukrajinskim podacima, poginula 21 osoba, među kojima je četvero djece. Pogođeno je i sjedište delegacije EU-a u Ukrajini.

"Naše su misli sa žrtvama, njihovim porodicama i s našim EU osobljem", poručio je šef hrvatske diplomacije.

Merz: Očito neće doći do susreta između Putina i Zelenskog

Njemački kancelar Friedrich Merz više ne očekuje da će se u bliskoj budućnosti ostvariti susret ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

Tokom susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Fort de Brégançonu, njegovoj ljetnoj rezidenciji na Azurnoj obali, dvojac je razgovarao o diplomatskim naporima prema kraju rata u Ukrajini, rekao je Merz.

"Očito neće biti susreta između Zelenskog i Putina"

"Danas se opet moramo nositi s tim pitanjem, uzimajući u obzir da očito neće biti susreta između predsjednika Zelenskog i predsjednika Putina", kazao je.

To se "razlikuje od onog što je prošle sedmice dogovoreno između američkog predsjednika Trumpa i predsjednika Putina, dok smo bili u Washingtonu", rekao je Merz.

Američki predsjednik Donald Trump je nakon telefonskog razgovora s ruskim čelnikom početkom prošle sedmice najavio da je Putin pristao na susret sa Zelenskim. Moskva je nakon toga govorila samo o spremnosti da se prethodni bilateralni mirovni pregovori podignu na viši nivo.

"Putin samo kupuje vrijeme"

Ukrajina i njezini saveznici optužuju Kremlj za odugovlačenje. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u ponedjeljak je u Zagrebu rekao da "Putin samo kupuje vrijeme", također izrazivši sumnju da će se susret sa Zelenskim i ostvariti.

"Ako Putin misli da može kupiti vrijeme onda pogrešno računa jer naša podrška neće jenjavati", rekao je njemački šef diplomacije tokom susreta s hrvatskim kolegom.

Medvedev u kolumni za RT zaprijetio Austriji, tvrdi da se ne smije pridružiti NATO-u

Rusija će odgovoriti odmazdom ako Austrija nastavi put ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), upozorio je danas Dmitrij Medvedev, bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Medvedev je optužio Beč da napušta svoju dugogodišnju neutralnost te upozorio da će Moskva prema Austriji postupiti jednako kao i prema Švedskoj i Finskoj, koje su se odlučile priključiti NATO-u nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Austrijska neutralnost dugi niz godina činila je Beč važnim mjestom za međunarodnu diplomaciju i domaćinom organizacija poput Ujedinjenih naroda, Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i OPEC-a. Medvedev je zaprijetio da će preispitati lokaciju tih institucija, što bi značajno narušilo globalni ugled Austrije.

"Krvožednici iz Bruxellesa"

"Razumni pristup ustupa mjesto mentalitetu stada. Slijedeći Finsku i Švedsku, austrijski establišment - potaknut krvožednicima iz Bruxellesa - potiče javnu raspravu o napuštanju ustavom zajamčene neutralnosti u korist članstva u NATO-u", napisao je Medvedev u kolumni za RT pod naslovom "NATO Anschluss," aludirajući na nacističku aneksiju Austrije 1938. godine.

Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, tvrdi da je austrijska neutralnost bila ključni razlog zašto je zemlja izabrana kao domaćin gotovo 20 međunarodnih organizacija. Upozorio je da bi pristupanje NATO-u narušilo "duh Beča" i ugrozilo sposobnost Austrije da održava uravnotežene odnose s različitim svjetskim partnerima.

Bilo kakvi potezi ka NATO-u također bi otvorili pravna pitanja o mogućnosti zemlje da promijeni svoj status nesvrstanosti bez kršenja sporazuma potpisanih nakon Drugog svjetskog rata.

"To nas dovodi do očitog zaključka: vrijeme je za razmatranje preseljenja sjedišta međunarodnih organizacija u zemlje Globalnog juga i istoka koje mogu pružiti potrebne uslove za njihov rad", zaključio je Medvedev.

Vojni konvoji NATO-a i ostali dokazi Dmitrija Medvedeva

Uprkos otporu javnosti, Austrija je postupno produbila vojnu saradnju s Evropskom unijom i NATO-om kroz obuke i sudjelovanje u inicijativi Partnerstvo za mir. Kao dokaz postupne militarizacije, Medvedev je naveo više od 3.000 vojnih konvoja NATO-a i 5.000 letova savezničkih aviona kroz austrijski teritorij u 2024. godini.

Istaknuo je da je austrijska neutralnost zaštićena Državnim ugovorom iz 1955. i Moskovskim memorandumom. Svaki potez prema NATO-u, tvrdi, značio bi kršenje međunarodnog prava, posebice Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora.

Medvedev je također ukazao na nedavne rezultate izbora koji pokazuju ograničenu podršku članstvu u NATO-u. Liberalna stranka Nova Austrija, koja podržava pristupanje, osvojila je manje od 10 posto glasova, dok je stranka Sloboda - koja se protivi pristupanju NATO savezu - dobila 37 posto.

"Rusija je bila jedan od arhitekata moderne Austrije"

"Što Moskvi, koja je ustvari bila jedan od arhitekata moderne Austrije, preostaje činiti? Odgovor je: udariti po rukama entuzijasta ratne histerije unutar okvira međunarodnog prava.

Odgovori na dva ključna pitanja - ima li Austrija pravo jednostrano odustati od svoje zakonski utvrđene neutralnosti i može li samostalno odlučiti o pristupanju NATO savezu - su nedvosmisleno negativni", napisao je Medvedev.

Na kraju kolumne bliski Putinov saradnik upozorio je na sigurnosne rizike s kojima bi se Austrija mogla suočiti pridruživanjem NATO-u, navodeći da bi austrijske oružane snage "mogle završiti u dalekometnim operacijama Ruske vojske."

"Protumjere su uvedene protiv Švedske i Finske nakon njihovog pristupanja NATO-u i Austrija ne bi smjela očekivati nikakve izuzetke", zaključio je Medvedev.