Eksplozija koja je rano ujutro odjeknula u predgrađu Sankt Peterburga otvorila je nova pitanja o sigurnosti visokih ruskih oficira i načinu na koji se pripremaju napadi na njih. U detonaciji automobila poginuo je aktivni pukovnik Oružanih snaga Rusije, dok istražitelji tragaju za osumnjičenim koji je pobjegao iz zemlje.

Istražitelji pokušavaju rekonstruirati kretanje osumnjičenih, dok se pojavljuju detalji o složenoj operaciji u kojoj je, prema preliminarnim informacijama, učestvovalo više osoba, prenosi portal Webtribune. Sve se dogodilo u trenutku intenzivnih diplomatskih aktivnosti povezanih s ratom u Ukrajini.

U četvrtak, 12. novembra, oko sedam sati ujutro, na Kolpinskom putu u naselju Šušari, u peterburškom mikrorejonu Slavjanka, eksplodirao je automobil aktivnog pukovnika Oružanih snaga Rusije. Eksplozija se dogodila u blizini tržnog centra, upravo kada je oficir pokrenuo motor i počeo izlaziti iz dvorišta, a vozač je bio sam u vozilu i poginuo je na mjestu.

Trenutak eksplozije zabilježila je kamera interfona. Prema preliminarnim rezultatima istrage, improvizovana eksplozivna naprava bila je pričvršćena za donji dio automobila i aktivirana daljinskim putem, dok je snaga detonacije oštetila obližnji parkirani putnički autobus na kojem su popucala stakla, ali među ostalim građanima nije bilo povrijeđenih.

Poginuli oficir bio je, prema informacijama ruskih medija, glavni navigator 6. armije Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane Rusije. Riječ je o pukovniku koji je obavljao jednu od važnih funkcija u štabu, rukovodeći navigacijskom službom armije, a njegove nadležnosti obuhvatale su preciznost navigacije, planiranje ruta letenja i borbenu upotrebu avijacije čitavog sastava.

Sumnja se da je eksploziv stigao balonom

Ruski Istražni komitet pokrenuo je krivični postupak zbog ubistva, Kolpinski put je zatvoren za saobraćaj, a na mjestu eksplozije radili su kriminalistički stručnjaci i pripadnici Centra za borbu protiv ekstremizma.

Posebno zanimljiv detalj istrage odnosi se na način dopremanja eksploziva. Portal Fontanka je, pozivajući se na svoj izvor, objavio da je improvizovana eksplozivna naprava najvjerovatnije prebačena na teritoriju Lenjingradske oblasti pomoću zračnog balona koji je stigao iz pravca baltičkih država.

Prema toj verziji događaja, nepoznata osoba preuzela je pošiljku, a zatim je u dogovoreno vrijeme ostavila na određenom mjestu kako bi je preuzeo izvršilac, pri čemu je u operaciji, prema dostupnim preliminarnim informacijama, učestvovalo nekoliko ljudi.

Istovremeno su se pojavili podaci o osobi za kojom tragaju ruske sigurnosne službe. Portal 47news objavio je da su istražitelji identificirali osumnjičenog kao 31-godišnjeg Jana Baškireva, rođenog u Pskovu, koji je pasoš dobio u Sankt Peterburgu.

Prema preliminarnim podacima, Baškirev je oko jedan sat poslije ponoći postavio eksplozivnu napravu ispod automobila, a već oko tri sata nalazio se na aerodromu Pulkovo, odakle je avionom otputovao u Istanbul. Kako navodi 47news, osumnjičeni je iz Turske nastavio putovanje u treću zemlju, a ruta je navodno bila organizovana tako da pripadnici ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) ne stignu uspostaviti kontakt s turskim kolegama prije njegovog odlaska.

Baškirev je prethodnih godina živio u Sankt Peterburgu i radio u velikom lancu kina, dok je određeno vrijeme proveo i u Tveru te u Konoši, mjestu u Arhangelskoj oblasti.

Raniji napadi u istom mikrorejonu

Napad u Šušarima nije prvi slučaj eksplozije usmjerene protiv ruskih vojnih lica na području Sankt Peterburga, a posebno zabrinjava činjenica da se novi incident dogodio svega pola kilometra od mjesta prethodnog atentata.

Naime, 27. augusta u istom mikrorejonu Slavjanka eksplodirao je automobil potpukovnika Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane, koji je tada poginuo na mjestu, dok je njegova supruga s teškim povredama prebačena u bolnicu, a eksplozivna naprava i u tom slučaju bila je aktivirana daljinski.

Još ranije, 30. januara, FSB je saopćio da je spriječio pokušaj ubistva jednog vojnog lica, navodeći da je uhapšeni osumnjičeni dobio zadatak od ukrajinskog koordinatora, proučio kretanje planirane mete i njen automobil, te da je prilikom hapšenja kod njega pronađen pištolj s prigušivačem.

Poklapanje s dolaskom američkih pregovarača

Dok su istražitelji radili na mjestu najnovije eksplozije, u Moskvu su 12. novembra stigli američki pregovarači, specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.

Njih dvojica doputovala su direktno iz Abu Dhabija, gdje su 10. i 11. novembra održani trilateralni pregovori predstavnika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine. Glavna tema njihovog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trebala bi biti pronalaženje rješenja za ukrajinski sukob, a poslije Moskve američki predstavnici planiraju odlazak u Dublin radi konsultacija s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskim.

Poklapanje atentata s diplomatskim aktivnostima otvorilo je pitanje postoji li neposredna povezanost između ovih događaja, ali penzionisani general FSB-a Aleksandar Mihajlov smatra da takvu vezu ne treba tražiti.

Stavovi ruskih sigurnosnih stručnjaka

Mihajlov je u razgovoru za Cargrad objasnio da diverzantske aktivnosti funkcionišu prema vlastitom rasporedu, nezavisno od međunarodnih sastanaka i pregovora, te da se zadaci koji se dodjeljuju izvršiocima realizuju onda kada nastanu okolnosti koje omogućavaju njihovo pouzdano provođenje.

On smatra da diverzantske operacije nisu pod neposrednom kontrolom najvišeg nivoa ukrajinske vlasti i tvrdi da lokalni teritorijalni organi Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) postupaju prema vlastitom rasporedu, dok ih niko ne zaustavlja čak ni u trenucima važnih diplomatskih događaja.

Govoreći o nekadašnjoj praksi, Mihajlov je podsjetio da su u Sovjetskom Savezu operativne aktivnosti bile znatno ograničavane tokom putovanja političkog rukovodstva i da su praktično zamirale tri mjeseca prije i tri mjeseca poslije posjete, kako eventualni operativni propusti ne bi negativno utjecali na njeno održavanje. Takva pravila danas više ne funkcionišu, a Mihajlov ocjenjuje da u Ukrajini nikada nisu ni postojala, uvjeren da organizatori napada uopće ne razmišljaju o pregovorima niti o mogućim diplomatskim posljedicama svojih aktivnosti.

"Oni imaju neprijatelja, odredili su ga u liku Rusije, i pravit će probleme u bilo koje doba dana i noći", izjavio je Mihajlov.

Sličan stav iznio je i predsjednik Međunarodnog udruženja veterana antiterorističke specijalne jedinice Alfa Sergej Gončarov, prema čijoj ocjeni ukrajinskoj strani nije stalo do pregovora, već joj je cilj destabilizacija ruskog društva i širenje straha među stanovništvom.

Gončarov je podsjetio da je Rusija već izgubila pet ili šest generala, kao i veliki broj drugih pripadnika oružanih snaga koji su ubijeni u eksplozijama i drugim napadima, ocijenivši da takve operacije imaju širi cilj od eliminacije pojedinačnih vojnih lica jer trebaju izazvati osjećaj nesigurnosti unutar zemlje.

Istovremeno je odbacio mogućnost neposrednog britanskog učešća u organizaciji ovakvih napada, navodeći da London nema potrebu izlagati svoje državljane opasnosti jer ukrajinske specijalne službe već raspolažu dovoljnim brojem regrutovanih agenata na ruskoj teritoriji. Gončarov je izrazio žaljenje što, uprkos uspjesima FSB-a u otkrivanju i sprečavanju diverzija, opasnost nije moguće u potpunosti ukloniti, što pripisuje velikoj mreži agenata koju su, kako tvrdi, na teritoriji Rusije formirali SBU i Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine (GUR).

Izvor: Webtribune