Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je saopćenje nakon završetka konsultacija s vlastima Bosne i Hercegovine u kojem je istaknuto da ekonomski rast ostaje otporan uprkos globalnim i domaćim izazovima.

Prema procjenama, rast je u 2024. iznosio 2,5 posto, dok će ove godine usporiti na 2,4 posto zbog političke neizvjesnosti u prvom kvartalu. Ipak, do 2027. očekuje se rast od tri posto, a glavni pokretači trebali bi biti potrošnja i izvoz.

Inflacija, koja je u 2023. iznosila 6,1 posto, naglo je pala na 1,7 posto u 2024. godini, ali je već u maju 2025. ponovo porasla na 2,3 posto. Bazna inflacija ostala je stabilna na oko četiri posto.

U MMF-u predviđaju da će prosječna inflacija ove godine porasti na 3,8 posto, a glavni razlog za to su više cijene uvozne hrane. Ipak, prognoziraju da će se srednjoročno stabilizirati na dva posto.

Kada je riječ o vanjskom dugu, u MMF-u navode da će on u 2025. blago porasti sa 4,0 na 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša i niže cijene nafte trebali bi ublažiti negativne efekte američkih carina na bh. izvoz.

Bruto devizne rezerve iznose devet milijardi eura, što pokriva više od šest mjeseci uvoza i smatra se dovoljnim za očuvanje valutnog odbora. Krediti privatnom sektoru trebali bi rasti po stopi od 7,7 posto, nešto iznad nominalnog rasta BDP-a.

MMF upozorava da su izgledi podložni negativnim rizicima, među kojima su trgovinska neizvjesnost, usporavanje rasta u Evropi, volatilne cijene roba, zatezanje globalnih finansijskih uslova i nastavak političkih tenzija. Dodatni pritisak na inflaciju mogli bi izazvati rast realnih plata i kredita privatnog sektora, dok bi odstupanja od politika uoči izbora 2026. mogla pogoršati fiskalnu poziciju i deficit tekućeg računa. S druge strane, napredak u pristupanju EU mogao bi ojačati povjerenje investitora i podstaći ekonomski rast.

U saopćenju su navedene preporuke koje se odnose na obnovu fiskalnih rezervi, proširenje prihoda budžeta i povećanje efikasnosti javne potrošnje.

MMF predlaže izbjegavanje mjera koje bi povećale deficit, unapređenje fiskalnih okvira, reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, plata, socijalnih davanja i javnih preduzeća, kao i jačanje fiskalnog nadzora i transparentnosti.

Posebno je naglašena važnost očuvanja nezavisnosti Centralne banke BiH i jačanja njenog instrumentarija radi očuvanja kredibiliteta valutnog odbora. Preporučeno je pomno praćenje rizika po finansijsku stabilnost i uspostava fonda za finansijsku stabilnost za restrukturiranje banaka.

MMF takođe traži postepeno ukidanje privremenih regulatornih mjera, provođenje Programa procjene finansijske stabilnosti (FSAP) te reforme energetskog sektora, uključujući ukidanje subvencija za električnu energiju i uvođenje sistema određivanja cijene ugljika.

Dodatno, naglašena je potreba za povećanjem radne snage, smanjenjem sive ekonomije, jačanjem borbe protiv korupcije i hitnim provođenjem mjera Komiteta MONEYVAL kako BiH ne bi bila uvrštena na sivu listu.