Od 1. oktobra dolazi do promjena na čelu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), jer prema sistemu rotacije predsjedanje ovom institucijom preuzima član iz reda srpskog naroda, saznaje Raport.

Novi predsjednik CIK-a BiH bit će ili Jovan Kalaba ili Vanja Bjelica-Prutina. Jedno od njih dvoje rukovodit će Komisijom u naredne skoro dvije godine, tačnije, počev od oktobra ove godine, pa naredni  21 mjesec.

Naime, Izborni zakon BiH  propisuje da se predsjednik CIK-a bira iz reda članova Komisije, i to po principu rotacije. U sedmogodišnjem ciklusu, po jedan član iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba te jedan iz reda Ostalih obavlja funkciju predsjednika u trajanju od 21 mjesec.

Funkciju predsjednice 1. oktobra predate će aktuelna čelnica CIKBiH Irena Hadžiabdić koja je na tu pozicija birana iz reda ostalih.

Bez obzira da li će biti izabran Kalaba ili Bjelica-Prutina, činjenica je da će Centralnom izbornom komisijom upravo u periodu održavanja prijevremenih izbora za predsjednika entiteta Republika Srpska, zakazanih za 23. novembar, rukovoditi član iz reda srpskog naroda, kao i općim izborima naredne godine.

Podsjetimo, Vanja Bjelica-Prutina je već obavljala funkciju predsjednice CIK-a u periodu od marta do juna 2020. godine. Tada, međutim, nije imala puni mandat od 21 mjesec, jer je prethodni predsjednik iz reda srpskog naroda već iskoristio oko 18 mjeseci, pa je njoj tada ostalo svega tri mjeseca na toj poziciji. Upravo zbog toga će Bjelica-Prutina, iako od tada nije prošlo sedam godina, ponovo ući u izborni krug za predsjednicu Komisije zajedno sa Jovanom Kalabom.

CIKBiH pod stalnim pritiskom Dodika i SNSD-a

U ranijem periodu Vanja Bjelica-Prutina bila je više puta meta verbalnih napada Milorada Dodika zbog čega joj je bila dodijeljena i policijska zaštita.

Centralna izborna komisija BiH inače je već duže vrijeme pod pritiskom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovih stranačkih kolega iz SNSD-a , koji svojim javnim nastupima često dovode u pitanje nezavisnost ove institucije i bez ikakvih argumenata ih optužuju za pristranost i da rade ‘protivno interesima srpskog naroda’, iako su u Komisiji i dva člana iz reda srpskog naroda koje je izabrao Predstavnički dom PSBiH i glasovima poslanika iz entiteta RS.

Posebno su bili na meti kritika jer je CIK, postupajući po zakonu, utvrdio prestanak mandata Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika RS, što je potvrđeno i pravosnažnom odlukom Suda BiH.
U narednom periodu pred Komisijom su vjerovatno najveći izazovi u njenom dosadašnjem postojanju.

Osim organizacije prijevremenih izbora za predsjednika RS koji su raspsiani pod Dodikovim priejtnjama da neće dozvoliti njihovo održavanje, CIK će morati provesti i proces nabavke novih tehnologija za izbore, koje bi trebale doprinijeti većoj transparentnosti izbornog procesa već na narednim općim izborima 2026.godine.