Europske države koje graniče s Rusijom trebale bi se pripremiti na mogućnost da Washington povuče dio svojih vojnika iz regije i početi graditi vlastite vojne kapacitete, poručio je predsjednik Estonije Alar Karis u razgovoru za POLITICO.

Karis je otkrio da je na važnost američke vojne prisutnosti u istočnoj Europi osobno upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa, kada su dvojica lidera u travnju, na pogrebu pape Franje, sjedila zajedno gotovo dva sata. „Sve sam mu objasnio,“ rekao je Karis u estonskom predstavništvu pri Europskoj uniji. „Prisutnost američkih vojnika u Estoniji – ne samo u Estoniji, nego i u Europi – od ključne je važnosti. I to ne samo za Europu, nego i za same Sjedinjene Države.“

Iako su ga djelomično umirile Trumpove izjave, osobito ovog tjedna kada je obećao da će američki vojnici ostati u Poljskoj, Karis je naglasio da je „vrlo teško predvidjeti“ što će Washington učiniti na Baltiku. Zato, dodaje, zemlje poput Estonije „moraju biti spremne na svaki scenarij“, a mogućnost povlačenja NATO-ovog najvećeg člana „znači da moramo graditi vlastite kapacitete“.

Sjedinjene Države trenutno imaju oko 2000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama – Estoniji, Litvi i Latviji – u sklopu pojačanih snaga nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Pentagon upravo provodi reviziju globalnog rasporeda snaga, čiji se rezultati očekuju krajem mjeseca. Pregled vodi Elbridge Colby, zamjenik američkog ministra obrane za politiku, poznat kao zagovornik smanjivanja američke prisutnosti u Europi.

Trumpov temperament

Karis je u Bruxelles doputovao na razgovore s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, u isto vrijeme kada se ondje okupila skupina europskih lidera iz tzv. „koalicije voljnih“, koji rade na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Na to je stigla i reakcija Moskve: glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Rusija neće prihvatiti prisutnost stranih trupa u Ukrajini kao dio mogućeg prekida vatre.

Na pitanje očekuje li da će Trump pojačati pritisak na Putina, estonski predsjednik – čija je zemlja već obećala vojnike za ukrajinsku inicijativu – uzvratio je kako „mnogo toga ovisi o Trumpovu temperamentu“. „Estonija i mnoge europske zemlje trenutno podržavaju ono što Trump radi. Toliko je puta razgovarao s Putinom, a ništa se ne događa … Mislim da već gubi strpljenje“, rekao je Karis.

Samo nekoliko dana prije njegova dolaska u Bruxelles, ruska raketa pogodila je zgradu delegacije EU u Kijevu. „To nije bila slučajnost,“ tvrdi Karis. „Jedina pogreška koju je Putin napravio bila je to što je uopće započeo rat.“

Upozorio je i da europske zemlje „ne smiju biti naivne“ prema namjeri Kremlja da u idućim mjesecima dodatno testira zapadne demokracije, primjerice kroz miješanje u nadolazeće parlamentarne izbore u Češkoj. No, odbacuje ideju da bi baltičke države trebale biti zabrinutije od drugih samo zato što graniče s Rusijom. „Moderne rakete mogu krenuti iz Moskve i završiti u Haagu ili Bruxellesu za nekoliko minuta,“ kaže Karis.

Razgovor i uvjeravanje

Estonski predsjednik, poznat kao jedan od najgorljivijih zagovornika Ukrajine u Europskoj uniji, nada se da će Kijev do kraja godine moći započeti službene pregovore o pristupanju EU, tijekom danskog predsjedanja koje završava 31. prosinca.

Na pitanje kako prevladati protivljenje Mađarske, koja blokira ukrajinsko članstvo, odgovorio je: „Na tome moramo raditi s tom jednom zemljom… Možda bismo trebali više razgovarati s Viktorom Orbánom, a ne samo ga etiketirati, da pronađemo rješenje.“

Dodao je i drugu mogućnost: „Mađarska napusti prostoriju, a mi donesemo odluku.“

Slično razmišlja i o odnosu prema Izraelu. Dok neke europske zemlje žele smanjiti trgovinske odnose ili ukinuti europsko financiranje izraelskih istraživačkih projekata zbog kršenja ljudskih prava u Gazi, Karis se zauzima za drukčiji pristup. Kao znanstvenik po struci i bivši molekularni genetičar, ističe važnost „uvjeravanja“ izraelskih čelnika da zaustave humanitarna kršenja. „Izraelski znanstvenici izuzetno su dobri. Ako im uskratimo sredstva, uskraćujemo ih i sebi,“ kaže Karis. „Postoje i druga rješenja. Razgovor i uvjeravanje“, kazao je u dramatičnom intervjuu.