U nizozemskom gradu Heerlen početkom septembra otvorena je impresivna izložba na otvorenom o zeničkim rudnicima poznatog bh. fotografa Mladena Pikulića.

Izložba nosi naziv "The Delirious Destruction" ("Delirično uništenje"), a fotografije su izložene na monumentalnim bilbordima (4x6 metara) što je unikat u historiji fotografije da se jedan bosanski grad, u ovom slučaju Zenica, umjetnički pokazuje na ovako ogromnim formatima.

Zenica tamo gdje je Heerlen nekada bio

Poseban aspekt izložbe je njena povezanost bosanskog grada Zenice sa nizozemskim rudarskim gradom Heerlen. Oba grada su nekada bila okosnica nacionalne opskrbe energijom. Fotografije bosanskog fotografa Mladena Pikulića prikazuju aktivni industrijski krajolik Zenice, koji stupa u vizualni dijalog s historijskim slikama Heerlena, navedeno je u opisu same izložbe.

Kustos izložbe Maurice Hermans objašnjava da je Zenica tamo gdje je Heerlen nekada bio - na rubu velikih promjena.

Mladen Pikulić je za “Slobodnu Bosnu” govorio o tome koliko je bilo izazovno za njega baviti se ovom temom rudnika u Zenici, znajući šta je značilo raditi u rudniku u jednoj sredini kakva je Zenica u odnosu na nizozemski grad Heerlen.

"Nizozemski grad Heerlen i Zenicu veže to da ono što je Heerlen bio prije 50 godina danas se nalazi Zenica, pred zatvaranjem rudnika. Dakle, rudnici u Nizozemskoj zatvoreni su tačno prije 50 godina. Nizozemski kustos Maurice Hermans došao je tako na ideju da spoji fotografski ova dva grada" kaže Pikulić.

Pikulić otkriva da već neko vrijeme fotografisao rudnike u BiH, posebno u Zenici. Tako da su se ideje kuostosa izložbe i bh. autora susrele na ovoj, kako kaže sam Pikulić, gigantskoj izložbi u Nizozemskoj.

"Ja sam ponudio fotografije Zenice, a on arhivske snimke zatvaranja rudnika Heerlem, s tim što brojčano moje fotografije dominiraju na ovoj izložbi. Bio je ovo veoma izazovan projekat za mene koji još traje, jer kao Sarajlija a zenički zet, nisam mogao odoljeti da ne fotografišem zeničke rudnike koji su dio daleke istorije ovoga grada."

Naravno, da je rad na ovom ciklusu fotografija predstavljao veliki izazov za samog autora.

Slike fotografa Mladena Pikulića prikazuju aktivni industrijski pejzaž Zenice. Ulaze u vizuelni  dijalog s historijskim slikama Jana Wismansa.  Ovo stvara ogledalo s rigoroznim nizozemskim pristupom, one pokazuju teško, ali neizbježno odvajanje Zenice od sveobuhvatne industrije.

Oba grada su nekada bila okosnica nacionalnog snabdijevanja energijom, a pedeset godina nakon zatvaranja rudnika Oranje-Nassau I, zatvaraju se i rudnici u BiH, a broj radnika u rudnicima konstantno se smanjuje.

Pikulić nekoliko puta godišnje fotografiše rudnike i, kako nam je kazao, upravo se sprema da ponovo krajem septembra dovrši započeti projekat.

Zanimalo nas je koliko vremenski je trebalo da se pripremi ovako jedna izložba, ali i može li se sam autor prisjetiti otvaranja kapija rudnika, ali i kako je prihvaćen jedan mali radnički grad iz BiH u Nizozemskoj kroz njegove fotografije.

"Fotografija imam bezbroj, pa je bilo veoma teško odabrati fotografije za ovu izložbu. Kustos Maurice Hermans mi je upravo postavio slično pitanje: Ko uopšte zna za Zenicu u Nizozemskoj  i zašto bi fotografije zeničkih rudnika bile interesantne Holanđanima. Ja sam mu ovako odgovorio: ‘Lično, kao osoba i umjetnik, vjerujem da postoje značajne sličnosti i zajedničke karakteristike u kulturi, industriji i načinu života između dva grada: Herleena i Zenice. Razlika je samo u vremenu: 50 godina. Ono što je Heerlen završio, ili, da se grubo izrazim, uništio prije 50 godina, Zenica i dalje živi. Razlika u rudarstvu je samo 50 godina. Istina, samo dah udaljen. Niko ne zna koliko će dugo zenički rudnici ostati i hoće li završiti kao rudnici u Heerlenu?", kaže Mladen Pikulić.

Fotograf Pikulić, koji danas živi i radi u Nizozemskoj, smatra da je sudbina Zenice i grada Herlenna ista.

"U prošlosti, ali i u budućnosti. Ljudi su na različitim meridijanima, ali su u istim cipelama, ili bolje rečeno, u istom rudniku uglja. Zato će nas ova izložba, i ove fotografije dva različita grada, povezati. Zašto? Koja je razlika između rudara u Heerlenu i Zenici? Jesu li oni ljudi iz različitih kultura i zemalja? Ili dolaze iz istih rudnika, samo iz različitih geografskih područja? Rudari imaju određenu profesiju, gdje god se nalazili. Australija, Kanada, Heerlen ili Zenica? Koja je razlika? Tražite li razliku između Heerlena i Zenice na ovim fotografijama, ako je ima? Ja je ne vidim. Ili je ja, kao fotograf, ne primjećujem? Molim vas, recite mi. Mislim da ne. Oni su rudari", ističe on.

O samim rudarima, njihovom životu i radu često čujemo da je njihov hljeb sa sedam kora, što je sinonim za težinu ovog posla. I sam Pikulić o rudarima kaže da će putem njegovog rada rudari nizozemskog grada Heerlena čuti za kolege iz Zenice, te da umjetnost na ovaj način zbližava ljude i gradove.

Rudari nemaju nacionalnost

"Rudari su stotinama metara pod zemljom. Pod zemljom su braća, bez obzira na nacionalnost ili vjeru. Rudari nemaju nacionalnost. Rudari su rudari. Zato će se sada zbližiti i zato će Herleen čuti za Zenicu, a Zenica za Heerlen. Šta drugo umjetnost i ova izložba mogu učiniti nego zbližiti ljude i grad? Da se svi mogu poistovjetiti s onim što su nekada izgubili, a drugi mogu znati šta će izgubiti sutra. Jučer je bio Herleen, a danas je Zenica. Sutra će Zenica biti ono što je Herleen danas."

Izložba “The Delirious Destruction” je postavljena na posebnoj lokaciji na mjestu nekadašnjeg rudnika u ovom nizozemskom mjestu.

"Koliko je meni poznato u cijeloj istoriji BiH fotografije ovo je prvi puta da je fotograf napravio kompletnu izložbu ciji su formati fotografija 4 X 6 metara. To je samo po sebi impresivno, pogotovo što je izložba postavljena na mjestu gdje je u biti prije 50 godina bio rudnik. Znači izložba današnjih zeničkih rudnika je postavljena tačno na mjestu gdje se prije 50 godina zatvorio rudnik u Heerlenu a u samej blizini je rudarski muzej i preostali toranj nekadašnjeg rudnika", pojašnjava naš sagovornik.

Složili smo se s njegovom konstatacijom da bolja lokacija za ovu izložbu nije mogla biti, osim toga uvjerite se kroz fotografije s otvaranja. Izložba u ovom nizozemskom gradu  može se pogledati do 24. decembra, a otvorio je ambasador Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj Almir Šahović.

O Mladenu Pikuliću  

Mladen Pikulić  je bosanski/sarajevski  fotograf. Pikulić je studirao novinarstvo na Univerzitetu u Sarajevu. Njegov život je doživio dramatičan preokret na Novu godinu 1993. godine, kada je napustio Sarajevo zbog fotografskog zadatka u Zenici. Ratne blokade su spriječile njegov povratak, što ga je na kraju natjeralo da se od kraja 1994. godine nastani u Holandiji. Pikulić je pobijedio na Međunarodnom fotografskom takmičenju BBC-a u čast Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, dobio je nagradu za portert glavnog holandskog fotografskog natječaja "Srebrena Kamera" te je publikovao nekoliko foto knjiga, a njegove fotografije su izlagane, između ostalog, u foto muzejima i galerijama u New Yorku, Londonu, Berlinu, Hagu i San Diegu.

(S. Gojak)