Godinama su posjetitelji, u pratnji beduinskih vodiča, pješačili na Sinajsku goru kako bi promatrali izlazak sunca nad netaknutim, stjenovitim krajolikom. Sada se jedno od najsvetijih mjesta u Egiptu, koje štuju židovi, kršćani i muslimani, našlo u središtu spora zbog planova da se pretvori u golemi turistički projekt, piše BBC.

Lokalno poznata kao Jabal Musa, Sinajska gora mjesto je gdje je Mojsije, prema predaji, primio Deset zapovijedi. Mnogi također vjeruju da je to lokacija gdje je, prema Bibliji i Kuranu, Bog govorio proroku iz gorućeg grma. Ondje se nalazi i samostan svete Katarine iz 6. stoljeća, kojim upravlja Grčka pravoslavna crkva. Čini se da će njegovi monasi ostati nakon što su egipatske vlasti, pod grčkim pritiskom, demantirale namjeru zatvaranja.

Foto: Shutterstock

Ipak, postoji duboka zabrinutost zbog transformacije ovog dugo izoliranog pustinjskog mjesta, koje je pod zaštitom UNESCO-a. Grade se luksuzni hoteli, vile i trgovački centri, a sve to ugrožava tradicionalnu beduinsku zajednicu, pleme Jebeleya. Poznati kao Čuvari svete Katarine, već su svjedočili rušenju svojih domova i turističkih eko-kampova uz minimalnu ili nikakvu naknadu. Bili su čak prisiljeni premjestiti posmrtne ostatke s lokalnog groblja kako bi se napravilo mjesto za novo parkiralište.

Iako se projekt predstavlja kao nužan održivi razvoj za poticanje turizma, nametnut je Beduinima protiv njihove volje, tvrdi Ben Hoffler, britanski putopisac koji je sarađivao sa sinajskim plemenima. "Ovo nije razvoj kakvim ga Jebeleya vide ili traže, već kako on izgleda kada se nameće odozgo prema dolje kako bi služio interesima vanjskih strana, a ne lokalne zajednice", rekao je za piše BBC.

"Novi urbani svijet gradi se oko beduinskog plemena nomadskog nasljeđa", dodao je. "To je svijet od kojeg su se uvijek odlučili držati podalje, čijoj izgradnji nisu pristali i koji će zauvijek promijeniti njihovo mjesto u domovini."

Grčka je najglasnije izrazila protivljenje egipatskim planovima zbog svoje povezanosti sa samostanom. Napetosti su eskalirale u svibnju kada je egipatski sud presudio da se samostan svete Katarine - najstariji kršćanski samostan na svijetu u neprekidnoj uporabi - nalazi na državnom zemljištu. Sudije su nakon višedesetljetnog spora odlučili da samostan ima samo "pravo korištenja" zemljišta.

Foto: Sierpinski Jacques/Hemis Via Afp

Nadbiskup Jeronim II. Atenski, poglavar Grčke crkve, osudio je presudu. "Imovina samostana se oduzima i ekspropriira. Ovaj duhovni svjetionik pravoslavlja i helenizma sada se suočava s egzistencijalnom prijetnjom", izjavio je. Nadbiskup samostana Damianos odluku je nazvao "teškim udarcem za nas... i sramotom".

Grčki pravoslavni patrijarhat Jeruzalema podsjetio je da je sveto mjesto dobilo pismo zaštite od samog proroka Muhameda. Iako kontroverzna sudska presuda ostaje na snazi, diplomatske aktivnosti rezultirale su zajedničkom deklaracijom Grčke i Egipta koja garantuje zaštitu grčko-pravoslavnog identiteta i kulturne baštine samostana.

Egipat je 2021. pokrenuo državni "Projekt Velikog preobraženja". Plan uključuje otvaranje hotela, eko-smještaja, posjetiteljskog centra, proširenje zračne luke i izgradnju žičare do Mojsijeve gore. Vlada projekt promovira kao "egipatski dar cijelom svijetu i svim religijama".

Unatoč tome što su radovi, čini se, privremeno zaustavljeni zbog problema s finansiranjem, ravnica el-Raha već je preobražena. Kritičari upozoravaju da se uništavaju posebne prirodne karakteristike područja. Još 2023. godine UNESCO je izrazio zabrinutost i pozvao Egipat da zaustavi radove, no to se nije dogodilo. U julu je organizacija World Heritage Watch pozvala UNESCO da područje stavi na Popis ugrožene svjetske baštine.

Foto: Tony Waltham/Robertharding Via Afp

Ovo nije prvi egipatski mega-projekt koji je izazvao kritike zbog nedostatka osjetljivosti prema jedinstvenoj historiji zemlje. Vlada, međutim, svoje planove vidi kao ključne za oživljavanje privrede, s ciljem dosezanja 30 miliona turista do 2028. godine. Beduini se desetljećima žale da ih se tretira kao građane drugog reda, a mnogi povlače paralele s razvojem Sharm el-Sheikha, gdje su lokalne zajednice također bile marginalizirane.

"Beduini su bili ljudi regije, vodiči, radnici... Zatim je došao industrijski turizam i oni su potisnuti - ne samo iz posla, već i fizički potisnuti od mora u pozadinu", kaže egipatski novinar Mohannad Sabry. Iako će samostan i duboki vjerski značaj mjesta opstati, čini se da će se njegovo okruženje i stoljetni načini života nepovratno promijeniti.