Francuska se danas suočava s danom blokade zbog nacionalnih protesta koje organizira novi društveno-politički pokret "Blokiraj sve" ("Bloquons tout"). Protesti, na koje je pozvala labava lijeva koalicija, prijete paraliziranjem prijevoza i drugih javnih usluga diljem zemlje, u trenutku kada Sébastien Lecornu preuzima dužnost novog premijera, dok je Nacionalna skupština i dalje blokirana nakon što je vladi Françoisa Bayroua izglasano nepovjerenje 8. rujna.

Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau izjavio je da su tokom noći već zabilježene neke akcije u Parizu, iako nije dao konkretne detalje. Pariška policija potvrdila je da je do sada uhapšeno 75 osoba u vezi s demonstracijama, ali također nije navela gdje su se tačno odvijali protesti niti razloge hapšenja.

Pokret "Blokiraj sve" nastao je iz sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog nacrta proračuna za 2026. godinu, koji predviđa ukidanje dva državna praznika, zamrzavanje mirovina i rezove u zdravstvenom sektoru u iznosu od pet milijardi eura. Iako podsjećaju na pobunu Žutih prsluka iz 2018. godine, ovaj novi pokret ima drugačiji društveni i politički profil.

Za razliku od Žutih prsluka, koji su se deklarirali kao apolitični i okupljali uglavnom ruralno stanovništvo i starije građane, "Blokiraj sve" ima izrazito lijevu orijentaciju. Prema istraživanju Zaklade Jean Jaurès, gotovo tri četvrtine njihovih pristaša vrlo je zainteresirano za politiku, a 69% ih je glasalo za ljevičarskog lidera Jean-Luca Mélenchona na predsjedničkim izborima 2022. godine. Dodatnih 10% podržalo je antikapitalističkog kandidata Philippea Poutoua, dok su Macron i čelnica krajnje desnice Marine Le Pen dobili minimalnu podršku — dva, odnosno tri posto.

Studija također pokazuje da se više od polovice pristaša (51%) identificira s ekstremnom ljevicom, a čak 86% s radikalnom ljevicom općenito. Povjerljivo izvješće francuske policijske obavještajne službe, koje je procurilo u list Le Parisien, navodi da je pokret prvenstveno vođen političkim aktivistima iz krajnje lijevog spektra i nekim sindikalnim frakcijama.

Nejednakost je glavni motiv za mobilizaciju — 54% pristaša smatra je ključnim problemom, u odnosu na 13% na nacionalnoj razini. Ostale važne teme uključuju okoliš (43%) i stanje u zdravstvenom sustavu (30%), dok su pitanja imigracije i kriminala, često dominantna u francuskoj politici, rangirana nisko.

Pristaše pokreta većinom su mladi i obrazovani. Četvrtina njih ima između 25 i 34 godine, što je daleko iznad nacionalnog prosjeka, a samo 4% je starije od 70 godina. Više od polovice ima sveučilišne diplome, a među njima je velik broj studenata, stručnjaka i menadžera.

Unatoč razlikama, postoje i određene sličnosti s pokretom Žutih prsluka. Oko 27% ispitanika izjavilo je da su ranije sudjelovali u toj pobuni. Oba pokreta dijele snažno neprijateljstvo prema predsjedniku Emmanuelu Macronu i podržavaju ideju izravne demokracije — više od 80% pristaša "Blokiraj sve" zalaže se za uvođenje referenduma i građanskih skupština kao mehanizama donošenja zakona.

Iako ostaje nejasno koliko će masovni današnji prosvjedi biti, policijska obavještajna bilješka procjenjuje da bi se moglo mobilizirati do 100.000 ljudi diljem Francuske. Vlasti pozorno prate razvoj situacije, jer bi pokret "Blokiraj sve" mogao predstavljati novu snagu otpora u politički podijeljenoj i socijalno napetoj Francuskoj.