Dok evropske diplomate pripremaju samit Berlinskog procesa u Londonu, politički vrh Republike Srpske šalje već poznatu poruku: "Zapad je protiv nas".

Milorad Dodik, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i bivši predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), tvrdi da su među "najvećim neprijateljima Republike Srpske" Velika Britanija, "neki ostaci prethodne njemačke vlasti", dio administracije iz Brisela, te dosadašnje administracije Clintona, Obame i Bidena.

Ovu izjavu ponovio je u Moskvi 9. septembra, nakon sastanka sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.

Njegov narativ preuzeo je i državni ministar trgovine iz redova SNSD-a Staša Košarac, koji je otkazao dolazak na sastanak Berlinskog procesa u Londonu, piše Radio Slobodna Evropa.

U pismu Britancima, Košarac je 8. septembra naveo da Velika Britanija ima "izrazito neprijateljski odnos prema Republici Srpskoj te srpskom narodu".

Šta je samit Berlinskog procesa?

"Ne mislim da nam je bilo ko neprijatelj, osim nas samih. Kad govorimo o kapitalu, on ne priznaje neprijateljstva, njemu samo treba sigurno tržište, sigurna vlast i sigurna politika. Da nema turbulencija", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a.

Mira Pekić, zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP) u državnom parlamentu, kazala je za RSE da je u BiH, time i u Republiku Srpsku, dobrodošao svako ko je spreman da investira, zapošljava, radi i plaća poreze.

"Naš sistem je potpuno neuređen. Ako se ovako nastavi, i postojeći investitori dobro će da razmisle da li je njihov kapital siguran i da li će moći uopšte da rade pod ovakvim uslovima", kazala je Pekić.

Šta Britanci rade u RS-u?

Britanske kompanije su do 2024. godine uložile oko 634 miliona eura u Bosni i Hercegovini. Godinama su među deset zemalja iz kojih dolazi najviše stranih investitora, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA) BiH.

Iz Velike Britanije je, primjerice, došlo više direktnih stranih investicija u entitet Republika Srpska nego iz Rusije.

Najveći investitori su Adriatic Metals, Telemach, MINECO i EFT, sa projektima u rudarstvu, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, te energetici i farmaciji.

Britanska kompanija najveći je poslodavac u Srebrenici, u istočnoj Bosni, gdje je uložila u rudnik olova i cinka "Sase".

Britanski kapital stoji i iza 20-ak firmi u Republici Srpskoj koje posluju u oblastima usluga, ICT sektora i prehrambene industrije, uključujući Telegroup, DDC, Trio Advisory, te Banjalučku pivaru.

Velika Britanija godišnje izdvoji između 40 i 50 miliona funti (46–57 miliona eura) za projekte na Zapadnom Balkanu.

Primjerice, Britanija je osigurala i tehničku pomoć, te sredstva koja su uložena za kreiranje novih zakona i unaprjeđenje efikasnosti javne uprave u RS-u.

Dva javna univerziteta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu sudjelovala su u petogodišnjem projektu vrijednom 1,4 miliona eura sa 18 univerziteta sa Zapadnog Balkana.

Velika Britanija godinama pomaže BiH kroz projekte u školstvu, privredi, pravosuđu i sigurnosti. Finansira IT obuke u školama, podržava potragu za nestalima, borbu protiv nasilja nad ženama i stipendira bh. studente na britanskim univerzitetima.

S druge strane, najveći investitori u Federaciji BiH dolaze iz Hrvatske, Austrije i Njemačke.

Ko su najveći trgovinski partneri u BiH?

Zemlje članice EU su najveći trgovinski partneri BiH, a iz njih dolazi i najveći dio direktnih stranih ulaganja.

Evropska unija (EU) je i najveće izvozno tržište za bosanskohercegovačke kompanije, uključujući firme iz RS-a.

Njemačka je drugo najvažnije tržište za proizvode iz BiH, odmah iza susjedne Hrvatske. Nakon susjednih zemalja i Austrije, iz ove zemlje dolazi i najviše stranih ulagača.

EU sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) spada među najveće donatore za poslijeratnu obnovu BiH.

Prema okvirnim podacima koje je Delegacija EU u BiH dostavila RSE, iz budžeta EU je uloženo više od 3,5 milijardi eura u obnovu srušenih domova i infrastrukture, razminiranje, razvoj ekonomije i javne uprave.

U okviru Plana rasta, Brisel je BiH ponudio oko milijardu eura bespovratnih i povoljnih kreditnih sredstava za infrastrukturne, energetske i druge projekte, nakon što vlasti usvoje i provedu plan reformi.

Većinu uvjeta, poput imenovanja nedostajućih ustavnih sudaca ili zakona o državnom Sudu BiH, odbijaju predstavnici Republike Srpske.

Uloga međunarodne zajednice u BiH

Ujedinjena Kraljevina (UK) i Sjedinjene Američke Države (SAD) stalne su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali i Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH.

PIC je imenovao Christiana Schmidta, bivšeg ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, za visokog predstavnika u BiH.

Visokom predstavniku su prije gotovo tri decenije dodijeljene Bonnske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. Vlasti RS-a, Rusija koja je napustila PIC, te Kina protive se imenovanju Schmidta i njegovim ovlastima.

Zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka kojima je poništio neustavne zakone u RS-u o zabrani rada državnih institucija u tom entitetu, Sud BiH je osudio Milorada Dodika i zabranio mu obavljanje javnih funkcija. Dodik je presudu prihvatio otkupom zatvorske kazne za oko 18.000 eura.

SAD i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale su Dodika, članove njegove porodice, najviše zvaničnike RS-a i firme za koje tvrde da su s njima povezane, zbog kršenja Daytonskog sporazuma, secesionističkog djelovanja ili pod sumnjom za korupciju.

Njemačka i Austrija pridružile su se proljetos sankcijama prema rukovodstvu RS-a.

SAD i UK glavni su sponzori rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici na koju je Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti UN-a u julu 2015. godine, kao i rezolucije Opće skupštine UN-a koja je usvojena većinom glasova u maju 2024. godine.