Tužilaštvo BiH nije u mogućnosti javnosti i medijima, davati informacije o postupanjima i aktivnostima u predmetima u fazi prethodnog krivičnog postupka (faza prijave ili istrage).

Ovako glasi odgovor Tužilaštva BiH na više upita Patrije o statusu Darka Ćuluma, nelegalnog direktora Državne agencije za istrage i zaštitu. Odgovor istog sadržaja Patria je dobila i prije i poslije krivične prijave koja je 21. jula predata Tužilaštvu BiH protiv Darka Ćuluma. Krivičnu prijavu podnijeli su državni zastupnici Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, koji su i kroz Predstavnički dom PS BiH pokušavali dati doprinos rješavanju statusa Darka Ćuluma, odnosno njegovog konačnog razrješenja s pozicije koju je nelegalno uzurpirao od 14. jula, piše novinska agencija Patria.

No, za Emrićeve zaključke nije bilo entitetske većine iz Rs. Iako je to bilo potpuno očekivano od SNSD-a i partnerskih stranaka, iznenađuje stav pet opozicionih zastupnika kojima je ostanak Ćuluma, jednog od najodanijih kadrova SNSD-a, važniji nego sedam stotina zaposlenih u toj policijskoj agenciji i zaštita ove države i njenih institucija.

No, samo gore od političkih igara jeste nepostupanje Tužilaštva BiH na čelu sa glavnim tužiocem Milankom Kajganićem.

Od marta 2025. godine kada je Ćulum počeo postupati po nalogu političkog vrha entiteta Rs, iz Tužilaštva BiH ne žele odgovoriti da li je i Ćulum jedan od osumnjičenih za napad na ustavni poredak, za šta se već sumnjiče Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić. Nakon pojavljivanja pred Sudom BiH prvo Dodika, a onda i Stevandića i Viškovića, taj predmet kao da je zaključan u nekoj od ladica postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović koja je nakon raspuštanja tužilačkog tima, ostala na tom predmetu.

Darko Ćulum je 18. marta podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e (a mandat mu je istekao u julu 2024.), te prešao na mjesto savjetnika u MUP Rs. Iako je nejasno kako je riješio svoj radno-pravni status, odnosno da li je neko izvršio odjavu iz SIPA-e i prijavu u MUP Rs, Ćulum je nakon Dodikovog pojavljivanja pred Sudom BiH, 9. jula obavijestio Vijeće ministara BiH kao i Nezavisni odbor PS BiH da povlači svoju ostavku i vraća se na poziciju direktora. O Nezavisnom odboru PS BiH već smo sve rekli, a već od narednog mandata ovo tijelo bi ime trebalo promijeniti u Zavisni odbor.

I zaista Ćulum je 14. jula došao u sjedište SIPA-e u Lukavici, zadužio službeni automobil, održao sastanke, a Vijeće ministara BiH i Nezavisni odbor PS BiH nisu poduzeli niti jednu aktivnost da se Ćulum razriješi dužnosti. I u ovom slučaju pokazale su se sve rupe u zakonima koje se odnose na imenovanje i razrješenje rukovodilaca policijskih agencija.

U krivičnoj prijavi Ćulumu se na teret stavljaju teška krivična djela, a on je svojim postupcima direktno podrivao državnu instituciju kojom rukovodi, Ustav BiH, podredio svoje djelovanje političkim nalozima čime je grubo prekršio i Zakon o SIPA-i Zakon o policijskim službenicima BiH.

Ono što dodatno iznenađuje je da nakon Ćulumovog povratka u SIPA-u nije došlo do reakcije Delegacije EU ili Ambasade SAD koje finansiraju određene projekte i imaju saradnju sa SIPA-om o čemu su objavljena i saopćenja na stranici SIPA-e. Na upit Patrije da li će doći do prekida saradnje sa SIPA-om dok njom rukovodi Ćulum koji je rušio ustavni poredak BiH, nismo dobili odgovor ni Delegacije EU ni Ambasade SAD. Nekad je i šutnja najbolji odgovor.

Jer ako nema saradnje sa Dodikom, a tvrde da im on više nije sagovornik, zašto bi Ćulum bio izuzet ako je počinio isto krivično djelo i produžena je ruka Dodikovog režima. Ako je jednom Ćulum bio spreman postupiti po političkom nalogu i prošao bez ikakve sankcije iako skoro četiri mjeseca nije bio na dužnosti, šta će ga spriječiti da to ponovo učini, a posebno imajući u vidu aktivnosti koje provodi i priprema vlast entiteta Rs.

I u ovom slučaju Tužilaštvo BiH, ali i pravosudni sistem pokazali su da ne postupaju po zakonima ove države već po domaćim ali i stranim nalozima. To se prvo moglo vidjeti na tajnom Dodikovom pojavljivanju pred Sudom BiH uz asistenciju OSA-e, a zatim i na znakovitoj šutnji o nastavku tog procesa.

Već sada bi Tužilaštvo BiH moglo se preimenovati u Tužilaštvo za ratne zločine i sitni kriminal, jer napad na državu očito za Kajganića i njegove tužioce nije krivično djelo vrijedno njihove pažnje.