Plan genetskog inženjeringa verzije dodoa - divovske ptice neletačice koja je izumrla prije 400 godina i postala simbolom izumiranja - ostvario je značajan napredak, objavila je teksaška biotehnološka kompanija Colossal Biosciences, piše CNN.

Naučnici iz kompanijeobjavili su kako su uspjeli uzgojiti specijalizirane stanice goluba pećinara, poznatijeg kao obični gradski golub. Plan je iskoristiti istu ili sličnu tehniku za uzgoj stanica dodovog najbližeg živućeg rođaka, nikobarskog goluba, koji pripada istoj porodici ptica.

Iako je Colossal još godinama daleko od svog konačnog cilja - stvaranja živog primjerka dodoa koji bi bio gotovo nerazlučiv od svog izumrlog pretka - ovaj napredak opisuju kao "ključan korak".

"Ovo je zaista važan korak za projekt dodoa, ali i za očuvanje ptica općenito", izjavila je Beth Shapiro, glavna naučna direktorica Colossala. "Ovo je bio nezaobilazan korak za projekt dodoa. Trebali smo ga kako bismo mogli nastaviti, a sada kada ga imamo, zaista smo krenuli punom parom."

Ambiciozni projekti i stotine miliona dolara

Kompanija je već izazvala uzbuđenje, ali i kontroverze, kada je u aprilu objavila rođenje tri mladunca strašnog vuka. Naučnici Colossala tvrde da su "uskrsnuli" tog psećeg predatora, posljednji put viđenog prije 10.000 godina, koristeći drevnu DNK, kloniranje i tehnologiju za uređivanje gena kako bi izmijenili genetski sastav sivog vuka - u procesu koji kompanija naziva "de-ekstinkcija". Slični napori za povratak vunastog mamuta, tasmanijskog tigra i još jedne ptice neletačice, moe, također su u toku.

Colossal je u srijedu objavio i da je prikupio dodatnih 120 miliona dolara, čime se ukupno finansiranje od osnutka u aprilu 2021. popelo na 555 miliona dolara.

Izazovi u oživljavanju ptica

Ipak, tehnike potrebne za povratak ptice poput dodoa razlikuju se od onih korištenih za stvaranje strašnih vukova. Ptice se razvijaju u jajetu i ne mogu se klonirati na isti način kao sisavci, što cijeli proces čini znatno izazovnijim.

"Kod ptica, najsporiji dio ovog procesa je što moramo stvoriti dvije generacije. Ne možemo klonirati stanice, pa moramo odvojeno stvoriti majke i očeve, a zatim ih razmnožiti kako bismo dobili obje kopije gena za modifikaciju", pojasnila je Shapiro. "To je prilično sporo."

Uzgoj klice nade

Colossalova objava otkrila je da su njihovi naučnici pronašli način za uzgoj ključne vrste stanica, poznatih kao primordijalne zametne stanice (PGC), koje djeluju kao prekursori za jajne stanice i spermije. Uspjeli su ih uzgojiti iz goluba pećinara. Kompanija se usredotočila na ovu pticu jer se široko uzgaja i daleki je srodnik dodoa. Tim je testirao više od 300 "recepata" prije nego što je pronašao pravu kombinaciju faktora rasta, molekula i metabolita.

Sljedeći korak je pokušaj korištenja tih stanica za stvaranje živih golubova koje bi na svijet donijela surogat kokoš, kao dokaz koncepta. Istovremeno, Colossal koristi sličnu metodu za uzgoj PGC stanica nikobarskog goluba. Kompanija planira urediti te stanice s osobinama dodoa, temeljenim na genomskim informacijama sačuvanim u muzejskim primjercima. Uređene stanice potom bi ubrizgali u embrije običnih kokoši koje su genetski modificirane da budu sterilne. Kokoši su pogodnije kao surogati jer su lakše za držanje i naučnici već znaju kako ih genetski modificirati.

Krajnji je cilj da se uređene PGC stanice nikobarskog goluba razviju u funkcionalna jajašca i spermije. Kada se potomstvo tih modificiranih pijetlova i kokoši izlegne, njihove jajne stanice i spermiji sadržavat će genetske osobine slične onima ptice dodo. Cijeli proces trajat će najmanje pet do sedam godina, rekao je izvršni direktor kompanije Ben Lamm.

Preispitivanje tvrdnji o "de-ekstinkciji"

Kritičari, s druge strane, upozoravaju da, iako istraživači Colossala unapređuju polje genetskog inženjeringa, nije istinski moguće uskrsnuti izumrlu životinju. Svaki takav pokušaj, tvrde, može stvoriti samo genetski modificiranu, hibridnu vrstu. Sugeriranje suprotnog riskira potkopavanje hitnosti zaštite postojećih vrsta i ekosistema.

"Iako je impresivno genetsko inženjerstvo umetanje gena iz izumrlih vrsta u postojeću vrstu, hiperbola je nazivati to de-ekstinkcijom", rekao je Scott MacDougall-Shackleton, suosnivač i direktor Naprednog centra za istraživanje ptica na Univerzitetu Western.

Šira primjena Colossalovog rada

Nova tehnologija koju je razvio Colossal ima i vrijednu potencijalnu primjenu u očuvanju ptica, posebno kod populacija s malom genetskom varijacijom, smatra Cock van Oosterhout, profesor evolucijske genetike. Za njega, prava korist nije u uskrsnuću dodoa, već u primjeni otkrića kompanije za pomoć ugroženim vrstama da se oporave. Modificiranje gena ugroženih vrsta moglo bi im pomoći da se bolje prilagode promjenjivim staništima ili bolestima.

Međutim, upozorava da je uređivanje genoma samo mali dio slagalice. "Ono što mi kao društvo trebamo učiniti je zaista spriječiti izumiranje, spriječiti gubitak staništa. Tehnologija ne može riješiti krizu bioraznolikosti. Možda će spasiti nekoliko vrsta, ali to nije čarobni metak."