Hrvatska vlada odlučila je hitno reagirati na, kako se navodi u članku objavljenom u zagrebačkom Jutarnjem listu, zabrinjavajući demografski trend među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Dok broj Hrvata kontinuirano opada već tri decenije, u Zagrebu se sada razmatraju nove i dugotrajnije mjere koje bi trebale zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak u BiH.

Podaci govore sami za sebe. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Bosni i Hercegovini živjelo je oko 760 hiljada Hrvata. Do 2013. godine, taj se broj smanjio na približno 571 hiljadu. Katolička crkva, koja redovno vodi evidenciju o broju vjernika, danas procjenjuje da stvarna brojka može biti ispod 450 hiljada. Ako se ovakav trend nastavi, demografi upozoravaju da bi do 2030. Hrvata u BiH moglo ostati svega oko 200 hiljada, što bi imalo ozbiljne posljedice i na politički položaj, i na društveni život zajednice, piše Bosna.hr.

Do sada se pomoć Hrvatima u BiH regulirala kroz vladinu uredbu, što je omogućavalo određenu fleksibilnost, ali i činilo program ranjivim na političke promjene. Sada je cilj isti program pretočiti u zakon, čime bi se dobila čvrsta, stabilna i dugoročna pravna garancija. Kako ističu u Zagrebu, riječ je o strateškoj odluci kojom se želi osigurati kontinuitet i sigurnost financijske i institucionalne podrške.

Ove godine izdvojeno je ukupno 4,7 miliona eura. Oko 4,2 miliona namijenjeno je različitim potporama, dok je pola miliona eura predviđeno za građevinski materijal za pedesetak obiteljskih kuća. Radi se, prije svega, o pomoći povratnicima i onima koji žele obnoviti ili izgraditi domove u BiH. Vlada najavljuje da će se u budućnosti povećati obim sredstava i da će zakon definirati jasne procedure dodjele pomoći, čime bi se izbjegle moguće improvizacije i zloupotrebe.

U članku se naglašava da je osnovni cilj programa omogućiti mladim ljudima i obiteljima da ostanu ili se vrate u BiH. Poticaji za zapošljavanje, stambena izgradnja i infrastrukturna ulaganja trebali bi stvoriti uvjete za život dostojan modernog standarda. Hrvatska vlada smatra da jačanjem hrvatske zajednice u BiH jača i sama stabilnost zemlje, jer Hrvati kao konstitutivan narod imaju ključnu ulogu u političkom i društvenom životu.

Ipak, autor članka podsjeća da samo finansijske mjere neće biti dovoljne. Potrebna je sinergija između institucija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i lokalnih zajednica. Ključno će biti stvaranje sigurnog ambijenta, otvaranje radnih mjesta i rješavanje korupcije, jer se upravo ti faktori najčešće navode kao razlozi odlaska mladih.

Demografski pad Hrvata u BiH više nije moguće ignorirati. Zagreb je svjestan da se radi o pitanju nacionalnog interesa i identiteta, te najavljuje odlučniji pristup, pretvaranje dosadašnjih uredbi u zakon i osiguravanje trajne materijalne pomoći. Hoće li to biti dovoljno da se zaustavi negativni trend, ostaje otvoreno, no poruka je jasna: hrvatska država želi pokazati da neće odustati od svojih sunarodnjaka preko granice.