Politički analitičar Velizar Antić ocijenio je u emisiji na N1 da je Bosna i Hercegovina ušla u fazu postepenog smirivanja krize, iako je mnogo pravnih i političkih pitanja i dalje otvoreno. Za zastoj na evropskom putu BiH okrivio je najviše SNSD, ali i HDZ i stranke Trojke poručivši da i one snose odgovornost kao i Evropska unija, čije ponašanje je, prema njegovom mišljenju, licemjerno.

Komentarišući prenesene ovlasti presuđenog bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na potpredsjednika tog bh. entiteta Davora Pranjića, Antić je istakao da se radi o komplikovanoj i pravno nejasnoj situaciji.

"Govoriti o legalnosti i legitimnosti u BiH je jako složeno pitanje. Da bismo na to dali odgovor, trebalo bi desetak pravnika i vjerovatno bi svaki od njih imao svoje mišljenje. Mislim da smo prvi put od Daytona u ovakvoj situaciji i jako je teško raspetljati sve čvorove", kazao je Antić.

Dodao je da se ipak čini kako zemlja ide ka vraćanju u institucionalne okvire:

"Mnogo je bolje stanje sada nego prije dva ili tri mjeseca. Tada nismo znali hoće li kriza eskalirati ili se smiriti, a sada ipak vidimo pomake". 

Komentarišući proces formiranja nove Vlade Republike Srpske, Antić je naglasio da postoje dva aspekta – pitanje zakonitosti i pitanje političke podrške.

"Veliko je pitanje da li je vlada formirana u skladu sa svim procedurama. Ali kada je riječ o legitimitetu, ona nema problem – vlada je izabrana uz podršku poslanika u Narodnoj skupštini RS", pojasnio je.

Upozorio je, međutim, da bi otvaranje pitanja legaliteta moglo vratiti cijelu zemlju u novu krizu.

"Ako bi se utvrdilo da vlada nije legalna, to bi izazvalo blokade ne samo u RS, već i na državnom nivou", smatra naš sagovornik.

Budžet kasni, institucije privatizovane

Govoreći o državnim finansijama, Antić je naglasio da je neprihvatljivo da se u septembru raspravlja o budžetu za tekuću godinu.

"Normalno bi bilo da već imamo nacrt budžeta za 2026., a mi tek sada govorimo o 2025. godini. To je posljedica nesposobnosti stranaka na vlasti da se dogovore o ključnim pitanjima. Riba smrdi od glave", jasan je Antić.

Osvrnuo se i na nedavan slučaj sa pečatom kada su iz Ministarstva finansija BiH pokušali opstruirati finansiranje Centralne izborne komisije, odnosno, prebacivanje sredstava na njen račun kako bi se mogli održati prijevremeni izbori u RS. 

Kako je već poznato, zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović potpisao je odluku za odobrenje 6,4 miliona KM CIK-u u te svrhe, a nakon što resorni ministar Srđan Amidžić nije prethodno želio potpisati. Odlukom visokog predstavnika u BiH Hasanović je imao pravo nakon isteklog roka staviti potpis na odluku, ali ona nije mogla biti legitimizovana jer je pečat bio skriven u ladici Ministarstva finansija BiH na čijem čelu je SNSD-ov kadar. Ubrzo se saga završila, a CIK će uspjeti na vrijeme organizovati izbore.

Antić smatra da je u ovom slučaju, zapravo, riječ o simptomu šireg problema.

"Političari ministarstva i javna preduzeća doživljavaju kao privatno vlasništvo. To je uradio Amidžić, ali isto tako i (Elmedin) Konaković u Ministarstvu vanjskih poslova. Ambasadori se ponašaju kao da predstavljaju stranke, a ne državu", mišljenja je Antić.

Osvrnuo se i na najave referenduma u Republici Srpskoj, istakavši da se radi o zloupotrebi ovog instituta. 

"Referendum bi trebao biti način da se vidi šta građani misle. Ali kod nas se odmah povezuje s otcjepljenjem i ratom. Vlada RS ga koristi isključivo za podizanje rejtinga na izborima. Pitanje je katastrofalno formulisano – umjesto da bude jasno i precizno, oni su spojili tri pitanja u jedno. To je totalni cirkus", ocijenio je.

EU integracije: odgovornost i domaćih i stranih

Kada je riječ o evropskom putu BiH, Antić smatra da odgovornost za zastoj snose i domaći političari i Evropska unija.

"SNSD snosi veliki dio krivice, zbog čega smo ostali bez 100 miliona eura i vjerovatno ćemo izgubiti još toliko. Ali nisu jedini krivci – i bošnjačke stranke iz Trojke kao i HDZ, dijele odgovornost. No, i sama EU se ponašala licemjerno – stalno su nam davali mrkvu i štap, a zapravo nisu znali šta žele od nas", naglasio je. 

Dodao je da se situacija promijenila ratom u Ukrajini.

"Evropska unija sada shvata da joj region treba zbog njihovih interesa, ne naših. Pružili su nam ruku i sada je mnogo veća odgovornost na domaćim političarima. Ali i dalje nemamo političke volje za suštinske reforme", poručio je, između ostalog, Antić.