Studija, koja je objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, obuhvatila je 626 pacijenata sa stadijem 1 do 3 raka debelog crijeva ili rektuma. Tumori su imali mutacije u PIK3 signalnom putu, za koje se prethodno sumnjalo da čine rak osjetljivim na aspirin. Riječ je o prvom randomiziranom ispitivanju te hipoteze.

Rezultati su bili impresivni: nakon tri godine, u samo 7,7 posto pacijenata koji su svakodnevno uzimali aspirin zabilježen je povratak raka. U usporedbi s tim, grupa koja je primala placebo imala je rizik od 14,1 do 16,8 posto, ovisno o tipu mutacije. Stoga to predstavlja smanjenje rizika do 55 posto.

Aspirin je lijek koji je globalno lako dostupan i izuzetno jeftin u usporedbi s mnogim modernim lijekovima protiv raka, što je vrlo pozitivno, rekla je kirurginja Anna Martling s Instituta Karolinska u objavi za javnost spomenutog švedskog instituta.

Razumijevanje mehanizma djelovanja aspirina

Znanstvenici pretpostavljaju da je u pitanju više mogućih mehanizama: aspirin smanjuje upalu, ograničava rast tumora, ometa funkciju trombocita koji štite šireće stanice raka i možda ometa sam PIK3 signalni put.

Iako još ne razumijemo sve molekularne poveznice, nalazi snažno podržavaju biološku logiku i sugeriraju da bi liječenje moglo biti posebno učinkovito u genetski definiranim podskupinama pacijenata, rekla je Martling.

Prema preciznoj medicini

Rak debelog crijeva ponavlja se kod približno 30–40 posto od dva miliona slučajeva godišnjih. Tumori s kritičnim mutacijama, prisutnim u više od trećine slučajeva, mogli bi se učinkovito liječiti aspirinom.

Aspirin se ovdje testira u potpuno novom kontekstu kao tretman precizne medicine. Ovo je jasan primjer kako možemo koristiti genetske informacije za personalizaciju liječenja i istovremeno uštedjeti resurse i smanjiti patnju pacijenta, napominje Martling.