Sve veći broj zemalja uvodi sankcije Miloradu Dodiku. Zadnja u nizu je Estonija. Ministar vanjskih poslova ove baltičke zemlje potvrdio je da je donesena odluka da se uvedu sankcije Dodiku, kao i Irini Vlah, bivšoj članici Parlamenta Moldavije. Teret sankcija sve je veći, poručuju analitičari, uprkos Dodikovim nastojanjima da ih omalovaži.

Lista zemalja koje su uvele sankcije Miloradu Dodiku proširena je novom odlukom Estonije. Osma je to zemlja koja mu uvodi zabranu ulaska na svoju teritoriju. Dodikovo djelovanje ocjenjuju separatističkim i usmjerenim na podrivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, a mjere koje uvode vide kao doprinos očuvanju međunarodnog mira, sigurnosti i pravnog poretka.

"Estonija neće tolerirati one koji potkopavaju suverenitet i potiču separatizam. Uvodimo sankcije Irini Vlah i Miloradu Dodiku. Njihove aktivnosti krše norme međunarodnog prava i prijete miru i sigurnosti“, kazao je Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije.

Prije 15 dana, sankcije Dodiku je uvela Slovenija, a prethodno ove godine i Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija. Od 2017. nalazi se na crnoj listi američke administracije. Sjedinjene Države su sankcije proširile 2022, iste godine kada je to učinila i Velika Britanija.

"Kada Estonija govori o separatizmu i nekoga za to optužuje, isto je kao i kada pijanac govori o štetnosti alkohola. Nikada nisam bio u Estoniji niti sam imao namjeru tamo da idem, tako da je odluka o zabrani ulaska krajnje besmislena“, poručio je očajni Milorad Dodik.

Dodik pokušava personalizirati problem obesmišljavajući zabrane, očito ne mareći za posljedice koje su mnogo dublje. Ovdje se radi i o reputaciji ne samo Republike Srpske, već i Bosne i Hercegovine i njenih građana, ocjena je analitičara.

-Moramo znati da iz Estonije dolazi Kaja Kalas, koja je donedavno bila premijerka Estonije, tako da to ima dodatnu specifičnu težinu. Milorad Dodik mora znati da su se evropske zemlje sistemski prihvatile posla da ga sankcioniraju na svaki mogući način. Jednostavno, ušao je u jedno vrzino kolo iz kojeg se faktički ne može izvući, navodi za BHRT Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

Teret sankcija je sve veći, samim tim i jer sve više zemalja ustvari šalje poruku da politike koje provodi nisu prihvatljive.

-U osnovi mislim da je on trenutno na samom vrhu političara po broju zemalja koje su mu izrekle sankcije. Mi smo zapravo u ovoj reakciji nakon uvedenih sankcija iz Estonije vidjeli onaj isti nonšalantni odnos kao i prva reakcija koja je bila na uvođenje sankcija SAD-a. Ali u tom međuprostoru vidjeli smo isto tako toliko akcija, toliko aktivnosti, toliko potrošenog novca poreskih obveznika RS da bi se ukinule sankcije SAD-a, upozorava politička analitičarka Tanja Topić.

Američke sankcije smatraju se naoštrijim do sada. Njima su, osim zabrane ulaska i zamrzavanja imovine u toj zemlji, sankcionisane i brojne osobe iz Dodikovog okruženja, uključujući članove porodice, saradnike i povezane kompanije.

-Sankcije Slovenije, koje su u dokumentima na osnovu kojih je odluka o njima donešena, označene kao strogo povjerljive i da su crveni alarm upalile slovenačke obavještajne službe, trebalo bi da zvone na uzbunu. U svakom slučaju mislim da su doprinijele osjećaju uznemirenosti u redovima Dodikovih saradnika, posebno onih koji posluju u Sloveniji. Ono što bih naglasila, opet se ponavlja isti scenario kao u slučaju sankcija koje su uvele Sjedinjene Američke Države. Najprije su ismijane i omalovažene vlasti koje su posegnule za sankcijama, stvara se atmosfera da je to udar na narod od strane „duboke države“ i neprijateljske administracije, potom se troše milioni za lobiranje za ukidanje istih, dok pravosudne institucije Bosne i Hercegovine prešutno prelaze preko veoma teških i krupnih optužbi drugih država. Kao da se to njih ne tiče, kazala je ranije Topić za „Slobodnu Bosnu“.