Danska se posljednjih dana suočava s nizom incidenata s dronovima iznad svojih vojnih baza i zračnih luka, a vlasti upozoravaju na prijetnju hibridnog napada. Prema pisanju BBC Newsa, letjelice su uočene iznad više vojnih postrojenja, uključujući najveću dansku zrakoplovnu bazu Karup, što je nakratko dovelo do zatvaranja civilnog zračnog prostora.

Viđenja dronova prijavljena su i u Njemačkoj, Norveškoj i Litvi. Danske vlasti zasad ne spekuliraju o počinitelju, no upozoravaju da su upadi "djelo profesionalnog aktera" koji koristi mješavinu vojnih i civilnih metoda kako bi remetio rad ključne infrastrukture.

Serija ozbiljnih incidenata

Danski dužnosnici su potvrdili da su dronovi primijećeni kod više vojnih postrojenja, ali nisu naveli koja su sve lokacije u pitanju. Policija nije mogla reći odakle su letjelice došle jer nisu oborene, no surađuje s danskom vojskom u istrazi.

Ovi upadi dolaze samo nekoliko dana nakon što su dronovi iznad danskih zračnih luka, od kojih su neke također smještene uz vojne objekte, prisilili aerodrome na zatvaranje i obustavu zračnog prometa.

Zračne luke Aalborg i Billund bile su zatvoreni u srijedu navečer zbog dronova iznad aerodroma, dok su tri manja aerodroma zabilježila aktivnosti letjelica, ali su nastavila raditi. U ponedjeljak je nekoliko dronova nakratko zatvorilo kopenhaški aerodrom, a moguće viđenje dronova privremeno je zaustavilo promet i u norveškom Oslu.

Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da istražuje viđenja dronova iznad regije koja graniči s danskim Jutlandom, gdje se nalazi baza Karup. Norveška policija istražuje navodna viđenja dronova kod zrakoplovne baze Ørland, gdje su stacionirani norveški avioni F-35. Letjelice su u petak izazvale i kašnjenja u zračnoj luci u Vilniusu u Litvi, koja graniči s ruskim teritorijem.

"Postupno se stvara obrazac, postaje sve jasnije"

"Postupno se stvara obrazac i postaje sve jasnije što se događa nakon što su dronovi ponovno sinoć viđeni iznad Danske. To sugerira da smo u hibridnom sukobu u kojem moramo biti spremni na neočekivano", objašnjava vojni analitičar Danske vojne akademije Anders Puck Nielsen za TV2.

"Kada vlasti govore o 'sposobnom akteru' iza letova dronova, to prema meni sužava polje na jednu naciju - Rusiju. Radi se o tome da Rusija pokušava izvršiti pritisak na nas da prestanemo pomagati Ukrajini", kaže Nielsen za TV2.

"Ulazimo u sve oštriji sukob s Rusijom"

"Danska mora biti svjesna da ulazimo u sve 'oštriji' sukob s Rusijom", kaže danski vojni analitičar, dodajući da "NATO trenutačno raspravlja kada oboriti ruske borbene avione ako povrijede zračni prostor saveza".

"Sve u svemu ulazimo u ozbiljniji sukob između Rusije i NATO-a, koji bi mogao završiti u stvarnom oružanom sukobu. Situacija u kojoj se nalazimo je vrlo, vrlo ozbiljna", poručuje Anders Puck Nielsen za TV2.

Šira europska uzbuna

Danski ministar obrane izjavio je da je "hibridni napad" djelo "profesionalnog aktera" koji djeluje lokalno, no nije iznio više detalja. Hibridni napad kombinira vojne i nevojne taktike s ciljem ometanja infrastrukture ili institucija neke države.

Rusija je i ranije optuživana za provođenje takvih napada, a Europa je na visokom stupnju pripravnosti nakon što su brojne članice NATO-a prijavile ruske povrede svog zračnog prostora.

Estonija i Poljska prošlog su tjedna zatražile konzultacije s drugim članicama NATO-a nakon što je oko 20 ruskih dronova prešlo u poljski zračni prostor, a tri ruska aviona tipa MiG-31 ušao u estonski. Rumunjska je također priopćila da je ruski dron povrijedio njezin zračni prostor.

Kremlj je negirao optužbe za Estoniju i rekao da povreda zračnog prostora Poljske nije bila namjerna, dok ruska ambasada u Kopenhagenu odbacuje "apsurdne spekulacije" o svom sudjelovanju u, kako tvrdi, "insceniranim provokacijama".

Danska vojska na oprezu

Zrakoplovna baza Karup zapošljava oko 3500 ljudi i u njoj su smješteni svi helikopteri Danskih oružanih snaga, nadzor zračnog prostora i dijelovi zapovjedništva obrane. Prema BBC-ju, civilni zračni prostor iznad baze nakratko je zatvoren, no to nije utjecalo na promet jer u tom trenutku nije bilo zakazanih letova.

Za sada danske vlasti ne iznose procjene tko bi mogao stajati iza aktivnosti dronova, ali sve veći broj incidenata izaziva zabrinutost zbog ranjivosti zemlje na zračne napade i potiče strahove od potencijalnog ruskog uplitanja. Danska vlada i vojska nastavljaju zajedničku istragu, a javnost se pita koliko su sustavi obrane spremni za ovakav oblik prijetnje.