Dok se ovih dana prisjećamo Bošnjačkog sabora te ratne 1993. godine i vraćanja imena Bošnjak, čini se da i 32 godine kasnije moramo stalno reafirmisati ideju Bošnjaka kao naroda sa svim svojim pravima.

I kako se te 1993. godine vodila borba za državu i opstanak Bošnjaka na svakom pedlju teritorije BiH, tako se danas vode ili bi trebalo da se vode borbe za opstanak Bošnjaka u institucijama BiH. Jer podaci koji su tokom ove godine prezentirani ne šalju dobru poruku i pokazuju da su Bošnjaci marginalizirani u pojedinim institucijama, piše novinska agencija Patria.

Od maja ove godine aktivno se otvorilo pitanje nacionalne strukture u 74 državne institucija među kojima su i ministarstva Vijeća ministara BiH.

Na Popis iz 2013. godine jedino se i pozivaju Bošnjaci, dok svima ostalim izgleda odgovaraju podaci iz 1991. godine. Po zakonu jedino se tri državne policijske agencije popunjavaju prema popisu iz 1991. godine, a i ti podaci barem kada je riječ o SIPA-i nisu ispoštovani. Zvanični podaci su da je broj Srba u SIPA-i veći od broja Bošnjaka.

Prema odgovorima koje su državni zastupnici koji su otvorili temu nacionanog debalansa dobijali u proteklom periodu od državnih institucija, odnosno većine njih, jer su neki odbili dostaviti odgovore, utvrđen je debalans na štetu Bošnjaka u većini institucija.

Situacija je dodatno pogoršana u protekle dvije godine, otkako je u državnoj vlasti Trojka (SDP, NIP, Naša stranka). U ovom trenutku u institucijama BiH manje je oko 800 Bošnjaka nego što im pripada po Popisu.

U institucijama kojima rukovode kadrovi SNSD-a evidentno je da se prednost daje Srbima. Prema nacionalnoj strukturi iz decembra 2024. godine od 2.163 uposlenih u UIO na čijem je čelu Zoran Tegeltija je 830 Srba što je daleko veći broj nego što im pripada, računajući i devet uposlenih Upravnog odbora UIO BiH.

U UIO BiH je 868 Bošnjaka, 454 Hrvata i 11 se izjašnjava kao ostali. Od 215 rukovodećih pozicija u UIO BiH Srbi su na 86, Bošnjaci na 82, Hrvati na 46.

Najveći broj uposlenika UIO BiH je u Banja Luci gdje je i sjedište Uprave, kao i Regionalni centar Banja Luka. Samo u Banja Luci radi 951 uposlenik od čega je 505 Srba, 326 Bošnjaka, 113 Hrvata, te sedam ostalih. Prema popisu iz 2013. Bošnjaka je u UIO manje za oko 200, dok je Srba više 169 nego što im pripada po popisu, a Hrvata 122 više. Prije Tegeltije na čelu UIO bio je Miro Džakula, blizak HDZ BiH.

U Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem čelu je bio Nenad Nešić od januara 2023. do decembra 2024. kada je uhapšen, a zatim je rukovođenje preuzeo zamjenik ministra Ivica Bošnjak, od 32 osobe koje su u tom periodu zasnovale radni odnos, 28 je Srba. Bošnjak je zatražio upošljavanje novih zaposlenika. Slična situacija je i u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i u Ministarstvu finansija i trezora na čijem čelu su kadrovi SNSD-a.

U Ministarstvu pravde BiH koje vodi Davor Bunoza (HDZ) skoro je izjednačen broj Hrvata i Bošnjaka.

U Ministarstvu prometa i komunikacija kojim rukovodi Edin Forto, od šest rukovodećih službenika, samo je jedan Bošnjak. Forto je u jednom svom odgovoru naveo kako mu je stručnost ispred nacionalne pripadnosti, pa se postavlja pitanje da li to nema dovoljno stručnih, sposobnih i obrazovanih Bošnjaka koji se mogu zaposliti u ovo ministarstvo.

U 13 državnih institucija čije je sjedište u bh. entitetu Republika srpska, od 3.045 ukupno zaposlenih samo je 1.165 osoba bošnjačke nacionalnosti. Bošnjaka je manje na 361 poziciji, dok je Srba više na 296 pozicija, a Hrvata 109, a nedostaje i određeni broj zaposlenih iz reda Ostalih.

U Banja Luci je i sjedište Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA). Iako je na čelu te institucije Bošnjak Enes Hašić, u posljednje četiri godine unaprijeđena su tri državna službenika na više pozicije, od kojih dva na šefovske, a među njima nema Bošnjaka. Situacija nije puno bolja ni u IDEEAA-i na čijem čelu je Almir Badnjević.

Regulatorna agencija za komunikacije na čijem je čelu SNSD-ov Draško Milinović koji čeka još jedan mandat direktora, u Banja Luci ima organizacionu jedinicu u kojoj je 21 zaposlenik i svi su iz reda Srba, dok je u organizacionoj jedinici Mostar od 12 uposlenika 10 Hrvata i dva Srbina.

Kada je riječ o državnim institucijama sa sjedištem u Mostaru i tu je evidentan debalans Bošnjaka.

Posebna priča su konkursi koje provodi Agencija za državnu službu BiH i formiranje Komisija za provođenje konkursa. Tri člana imenuje Agencija na čijem je čelu Anita Markić (HDZ), a dva člana institucija u koju se zapošljava. Prema analizi 60 rješenja o imenovanjima komisija tokom 2023-2025 nikada se nije desilo da budu tri člana iz reda Bošnjaka.

Zastupnik Šemsudin Mehmedović je zatražio pojašnjenje direktorice Markić zašto se za članove komisija sa liste eksperata u konkursne komisije za popunjavanje najnižih pozicija stručnih saradnika i viših stručnih saradnika imenuju direktori, zamjenici direktora i drugi rukovodeći državni službenici, i to u pravilu iz reda hrvatskog naroda? Zar je moguće da na listi eksperata nema stručnih savjetnika i šefova koji mogu biti članovi konkursnih komisija na najniže pozicije stručnih saradnika i viših stručnih saradnika? Zar je moguće da na listi eksperata nema dovoljno stručnih osoba koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i zašto se članovi komisija ne imenuju u skladu proporcionalnom zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih?

„Prema članu 24. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Agencija za državnu službu BiH imenuje posebne komisije za izbor koje su neovisne i nepristrasne u provođenju javnog konkursa (stav 1.). Na način utvrđen podzakonskim aktima, komisiju za izbor sačinjava pet članova, od kojih su dva člana državni službenici iz institucije na koju se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa, dok se ostala tri člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija (stav 2.). Instrukcijom o listi eksperata Agencije za državnu službu BiH, u članu 16., između ostalog, je propisano, da se prilikom imenovanja eksperata u komisiju okvirno obezbjeđuje nacionalna i polna zastupljenost, koliko je to moguće, te da, ukoliko se ekspert imenuje iz reda državnih ili drugih javnih službenika za izbor nerukovodećih državnih službenika po pravilu treba biti postavljen na radno mjesto istog ili višeg nivoa u odnosu na radno mjesto koje se popunjava, dakle gornji nivo pozicije eksperta nije određen, niti ograničen, te je neutemeljen vaš zahtjev kojim sporite da se za izbor nerukovodećih pozicija imenuju rukovodeći državni službenici", navela je u svom odgovoru.

Direktorica Markić je istakal da Agencija vodi računa i nastoji ostvariti da više od dva člana komisije ne budu iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, te da više od jednog eksperta koji se angažuju u komisiji ne budu radnopravno angažovani kod istog poslodavca.