U Stonu je u ponedjeljak, iz trećeg pokušaja, konstituirano Općinsko vijeće i na taj su način stvorene pretpostavke da se 5. oktobra i u ovoj općini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji održe dopunski izbori za vijećnika bošnjačke nacionalne manjine. Vlada je donijela odluku o raspisivanju dopunskih izbora u nizu županija, gradova i općina u kojima na lokalnim izborima u predstavničkom tijelu nije osigurana dovoljna zastupljenost neke nacionalne manjine ili hrvatskog naroda, ali na tom dugačkom popisu nije bio Ston, jer je izostajao politički dogovor o formiranju većine u njegovom Općinskom vijeću, piše riječki Novi list.

Vratili se kući

U pregovaračkom procesu došlo je i do sukoba unutar vladajućeg stonskog HDZ-a, ali bitno je da sada djeluje predstavničko tijelo i da još samo nedostaje jedan bošnjački vijećnik. Ston će, dakle, Vlada morati pridodati popisu za dopunske izbore, ali oni će u toj općini biti jedinstveni jer se unaprijed zna da Bošnjak ne samo da neće biti izabran, nego se nitko za to prazno mjesto u Općinskom vijeću neće moći ni kandidirati. Razlog je jednostavan: u Stonu nema pripadnika bošnjačke nacionalne manjine zbog kojih će, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Vlada raspisati dopunske izbore.

Riječ je o zaista nevjerovatnoj situaciji, koja je, doznajemo, konstatirana i na nedavnom sastanku predstavnika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Državnog izbornog povjerenstva. Tema su bili upravo dopunski izbori i u tom je kontekstu, sasvim logično, otvoren i slučaj Ston.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Stonu živi 132 pripadnika bošnjačke nacionalne manjine, dok ih je deset godina ranije bio tek jedan. No, nije zadaća DIP-a bila ispitati uzroke ovog zapanjujućeg porasta – on je samo u svom izvještaju o lokalnim izborima utvrdio da u predstavničkom tijelu nije osigurana odgovarajuća zastupljenost Bošnjaka, budući da u Stonu, općini s 2.491 stanovnikom, njihov udio po novom prelazi pet posto.

Na razgovoru s ljudima iz resora Damira Habijana, DIP-ovci su čuli o pozadini iznenadne „bošnjačke eksplozije“ u Stonu. Objašnjeno im je da su popisivači 2021. dobili naputak da popišu i državljane BiH koji su bili zaposleni na izgradnji Pelješkog mosta i imali privremeno boravište u Stonu. Nakon što je most pušten u promet, ti su se Bošnjaci vratili u Zenicu, Kakanj, Goražde – tamo odakle su, trbuhom za kruhom, krenuli u Ston da bi sudjelovali u spajanju dva dijela Hrvatske, ali su ostali u Popisu stanovništva države u kojoj su određeno vrijeme radili. I na račun toga su Bošnjaci stekli pravo na općinskog vijećnika u Stonu.

Šta s Kinezima?

To pravo, međutim, egzistira samo na papiru. Predstavnici Ministarstva na ovom sastanku kazali su da su svjesni da na dopunskim izborima neće biti kandidata zato što stvarni stonski Bošnjaci, njih sedmero, ne mogu za njega skupiti potrebnih 25 potpisa. Znači, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina morao bi se provesti, ali to nije izvedivo zbog nedostatka pripadnika bošnjačke nacionalne manjine, premda su oni uredno u Popisu stanovništva. S tim da će prava temeljena na udjelu u stanovništvu vrijediti do 2033., a u međuvremenu će Popis stanovništva zamijeniti Središnji registar stanovništva.

Na sastanku je postavljeno i pitanje je li se možda 2021. popisivalo i Kineze, kojih je Pelješki most gradilo vjerovatno i više nego Bošnjaka. Nije jasno odgovoreno, ali Popis stanovništva u Stonu nije zabilježio Kineze i oni nemaju pravo na svog općinskog vijećnika.

HDZ-ov načelnik Stona Vedran Antunica javno negoduje od trenutka kada ga je DIP izvijestio da će se na dopunskim izborima morati izabrati bošnjačkog člana Općinskog vijeća. Ruku na srce, čudno su zvučale njegove tvrdnje da su popisivači sigurno popisali strane radnike bošnjačke nacionalnosti, ali ispalo je na kraju da nije bio u krivu.

„Hoće li ti Bošnjaci i dolaziti glasovati u Ston? Od početka ističem da nemam apsolutno nikakvog problema s Bošnjacima koji žive u Stonu, sve ih poznajem, oni su moji prijatelji. Smiješno je, međutim, kada se forsira nešto za što nema osnove. Gdje ćemo mi pronaći Bošnjake da bismo održali dopunske izbore? U Popisu stanovništva je sedam Bošnjaka koji nisu strani državljani, a u Registru birača su takva četiri, i što da sada mi radimo. Moj je komentar da je totalna glupost tražiti od nas nešto što nećemo moći realizirati“, rekao je jučer Antunica.

Nepouzdani podaci

Premijer Andrej Plenković je još 2023. godine ocijenio da Popis stanovništva napravljen dvije godine ranije „ne predstavlja u potpunosti pouzdan podatak jer je, među ostalim, rađen u vrijeme pandemije i rok za popisivanje je produljivan više puta, ali mnogi se nisu htjeli popisati ni elektronski ni preko popisivača“. Ali, u Stonu je, eto, skoro 125 građana završilo u Popisu stanovništva, a u Hrvatsku su došli samo u potrazi za boljom plaćom.