Posljednjih mjeseci Evropa opet intenzivno razmišlja o prijetnji iz zraka koju predstavljaju dronovi. Ulasci i presretanja bespilotnih letjelica nad Poljskom i drugim državama natjerali su saveznike da preispitaju postojeće protivzračne sposobnosti i planove za zajedničku odbranu. Hrvatsku je to odmah podsjetilo na, u javnom prostoru zaboravljen, incident u Zagrebu koji je pokazao koliko zračni prostor može biti ranjiv, piše Dnevno.hr.

Podsjećamo, u martu 2022. srušio se vojni dron Tu‑141 koji je prešao više država prije nego što je pao nad Zagrebom, a pao je ni stotinu metara od studentskog doma. Taj događaj potaknuo je pitanja o koordinaciji, detekciji i sposobnosti države da brzo i efikasno presretne prijetnju prije nego što zadese civilna područja.

Dok neke države danas reaguju povećanim ulaganjima i stvaranjem specijalnih jedinica za bespilotne letjelice, Hrvatska je u proteklom razdoblju više ulaganja usmjerila u klasične sposobnosti — borbene avione i modernizaciju opreme. Međutim, specijalizirani PZO-sistemi za niskoleteće dronove i mreže za njihovo otkrivanje još uvijek nisu u potpunosti operativni.

Foto: Damir Krajac/CROPIX

Veliki testovi

U poljskim, baltičkim i rumunskim slučajevima vidjeli smo kako masovniji ulasci dronova testiraju i najjače zračne odbrane. To je pokrenulo ideje poput evropskog "drone‑walla", integrisanog sistema senzora, ometanja i presretanja, ali realizacija takvih sistema zahtijeva vrijeme, novac i koordinaciju. U Hrvatskoj se, po javno dostupnim podacima, planira i razgovara o nabavkama tekuće i prenosive protivdronske opreme. No, uz samu nabavku ide pitanje operativnosti: Ko preuzima komandu, kako se koordinira s državama susjedima i hoće li novo oružje biti isporučeno i integrisano dovoljno brzo da zatvori sigurnosne praznine.

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za ovaj tekst ponudio je dvije interpretacije intenziteta dron-aktivnosti nad Evropom. "Dvije su varijacije što se tiče dronova nad Evropom: ili Rusija propituje spremnost Evrope, odnosno NATO-a, za suočavanje s takvim situacijama, ili je to 'nabrijavanje' situacije i dodatni pritisak za vojno opremanje i kupovinu novog oružja i kategorija oružja od strane Evrope, odnosno za vojnu mobilizaciju ljudi", kaže Cvrtila.

Cvrtilina procjena ide dalje: "Osobno ne vidim neki poseban razlog da bi Rusija imala volje ići u rat s nekim drugim u Evropi." "Tri godine vodi rat u Ukrajini i nisu u stanju to riješiti; sad da idu u rat s drugim dijelom Evrope mislim da to ne drži vodu." "Zato treba biti oprezan i ne poduzimati ishitrene poteze." Osvrćući se na hrvatski kontekst, Cvrtila naglašava potrebu uravnoteženog pristupa: "Dobra je stvar što Hrvatska ulaže novac u oružje i opremanje; podrazumijeva i vojni rok i tako dalje." "Naravno da trebamo imati i protuzračne snage i siguran sam da se u tom smjeru s ministrom Anušićem razmišlja, mislim da i premijer u tom smjeru razmišlja, a imamo i zahtjeve od EU i NATO-a."

Imamo sisteme, ali slabog dometa

Govoreći o konkretnim sposobnostima, Cvrtila navodi da Hrvatska "ima određene protuzračne sisteme, pitanje je kojeg su dometa." "Mislim da su par kilometara, ali postoje informacije da se ide u nabavljanje većih sistema." Dodaje da dronovi koji ulaze u zračni prostor često nisu naoružani bojevom glavom, ali da je njihov ulazak duboko u teritorij jasan pokazatelj da učinkovitih sistema ponekad nedostaje.

Cvrtila ističe i iskustvo Ukrajine kao važan izvor znanja: "Ukrajinci su se najbolje izborili s ovom vrstom prijetnje jer imaju stvarno iskustvo." "Mislim da bi tu mogli učiti od njih i vidjeti koji su to sistemi i kako spriječiti." "NATO i EU su dosta manjkavi u tom segmentu." "Mi smo vidjeli što se dogodilo kad je dron pao na Zagreb, prošao je neometan tri države." "Mi smo čini se bili onda nekakav pokusni kunić za iskušavanje spremnosti zemalja, ili je druga opcija u pitanju." "To mi je bliža vjerovatnost, a to je da je dron bio zalutali metak negdje s granice Ukrajine i Rusije." "A sad, zašto nismo saznali odakle je?" "Ili se zna pa je nezgodno otkriti, ili se ne zna jer je granično područje takvo pa se ne može prstom uprijeti u Rusiju ili Ukrajinu sa sigurnošću", smatra.

Iz perspektive operacija, ključna je koordinacija: Ko reaguje kad letjelica preleti iz Mađarske u Hrvatsku ili iz Rumunije u Poljsku? Incident nad Zagrebom pokazao je da takve situacije prolaze kroz više jurisdikcija i da ponekad niko ne reaguje odmah — rezultat je zbrka i propuštene prilike za prepreku prijetnji ranije. Tehnički izazovi su jasni: Tradicionalni radari i raketni sistemi projektovani su za brza presretanja velikih ciljeva poput aviona. Mali dronovi traže radare za bliski domet, EO/IR senzore, sisteme za ometanje i, ponekad, kinetička rješenja koja su sigurnija u urbanim sredinama.

Hitna nabavka potrebna

Praktični koraci za Hrvatsku, sugerišu stručnjaci, uključuju hitnu nabavku prenosivih protivdronskih sistema za kritične lokacije poput aerodroma i energetskih objekata, izgradnju multisenzorske mreže za rano otkrivanje i uspostavu jasnih pravnih i komandnih procedura u saradnji sa susjedima i NATO-om. Osim vojne opreme, važno je i proširiti civilnu komponentu: policija, vatrogasci i timovi civilne zaštite moraju znati reagovati, sanirati posljedice pada drona i koordinisati s Oružanim snagama. U slučaju Tu-141 tu su bile materijalne štete i strah, iako srećom bez žrtava — takav ishod srećom nije zajamčen uvijek.

Također, preventive poput kontrole izvoza komponenti, bolji nadzor nad trgovačkim tokovima i strožiji nadzor granica smanjuju rizik da se oprema za dronove slobodno širi. Diplomacija i razmjena obavještajnih podataka s partnerima ključni su u otkrivanju izvornih ruta opskrbe.

U konačnici, stanje je takvo da Hrvatska nije potpuno nezaštićena, ali ni potpuno spremna za novu vrstu prijetnje koja se brzo razvija. Postoje planovi, inicijative i signali da se radi na jačanju, no presudno će biti koliko brzo se te najave pretvore u operativne sposobnosti. Incident koji je pao nad Zagrebom ostaje opomena: Tehnologija se mijenja, prijetnje prelaze granice, a odgovor mora biti integrisan, pravno utemeljen i brz. Kako kaže Željko Cvrtila, "oprez je neophodan, ali priprema i ulaganja su nužni." Ipak, javnost bi trebala imati i pravo znati, "tko je lansirao dron na Zagreb koji je zamalo pao na zagrebačke studente?"