NATO je tiho, ali suštinski promijenio pravila angažovanja, dozvolivši državama članicama da samostalno odluče o odgovoru na prijetnje u svom vazdušnom prostoru – uključujući i mogućnost obaranja ruskih vojnih aviona bez prethodnog konsenzusa svih saveznika.

Kako prenosi francuski list Le Monde, odluka je usvojena na vanrednom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) 23. septembra, a dolazi nakon niza incidenata s ruskim dronovima i lovcima iznad teritorije NATO-a, uključujući upad dronova 9. septembra i narušavanje vazdušnog prostora Estonije 19. septembra. 

General Aleksus Grinkevič, novoimenovani komandant savezničkih snaga NATO-a, izjavio je da je dosadašnja praksa presretanja ruskih aviona više nije jedina opcija, već da države imaju slobodu odlučivanja u slučaju da se osjete napadnutima.

- Radi se o fleksibilnijem pristupu, koji omogućava bržu i odlučniju reakciju - rekao je Grinkevič u intervjuu za Le Monde.

Iako detalji pravila angažovanja ostaju povjerljivi, analitičari napominju da bi ovaj pristup mogao značiti da članice NATO-a imaju pravo oboriti rusku letjelicu ako ona naruši njihov vazdušni prostor.

Rusija upozorava: "To bi značilo rat"

Kremlj je reagirao oštro. Portparol Dmitrij Peskov i ambasador u Francuskoj Aleksej Meškov upozorili su da bi obaranje ruskog vojnog aviona predstavljalo otvoreni ratni čin.

- Ako NATO obori ruski avion pod izgovorom narušavanja vazdušnog prostora, to će značiti rat - izjavio je Meškov za francuski RTL.

Prema pisanju agencije Bloomberg, evropske diplomate su u Moskvi privatno upozorile ruske zvaničnike da je NATO spreman odgovoriti na dalja kršenja zračnog prostora – i vojno, ako bude potrebno.

Podijeljena mišljenja unutar NATO-a

Nova pravila izazvala su različite reakcije među članicama Alijanse.

Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, i holandski premijer Dik Skof izrazili su spremnost za vojnu reakciju, uključujući i obaranje letjelica.

S druge strane, njemački ministar odbrane Boris Pistorius i italijanska premijerka Giorgia Meloni pozvali su na oprez, upozoravajući na rizik eskalacije i "upadanje u Putinovu zamku".

Presedan iz 2015. – primjer ili opomena?

Više zvaničnika podsjetilo je na incident iz 2015. godine, kada je Turska oborila ruski avion Su-24 zbog narušavanja svog vazdušnog prostora na granici sa Sirijom. Taj čin doveo je do ozbiljnog zahlađenja odnosa između Ankare i Moskve, iako je NATO tada iskazao solidarnost s Turskom.

Međutim, dugoročne političke i ekonomske posljedice navele su Tursku da kasnije potraži bliže odnose s Rusijom, što i danas komplikuje poziciju Alijanse prema Moskvi.

Lideri Evropske unije razgovarali su na sastanku u Kopenhagenu o inicijativi za izgradnju tzv. "zida protiv dronova" radi zaštite evropskog vazdušnog prostora od ruskih dronova.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ideju je nazvao "pravovremenom i neophodnom", dok je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, komentarisao:

"Kao što je historija pokazala, zidovi nikada nisu bila dobra rješenja."