Razgovarao: DINO BAJRAMOVIĆ

Objavljivanje povjerljivih sigurnosnih nalaza u vezi s Međunarodnim aerodromom Sarajevo u domaćim medijima otvara ozbiljna pitanja u pogledu sigurnosti, zakonitosti i institucionalne odgovornosti. Radi se o informacijama koje, prema međunarodnim standardima i domaćim zakonima, spadaju u kategoriju sigurnosno osjetljivih informacija (Sensitive Security Information - SSI) i koje se ne smiju javno objavljivati upravo zbog njihovog potencijala da ugroze sigurnost civilnog zrakoplovstva.

"U ovom slučaju posebno zabrinjava činjenica da je došlo do zle namjere prilikom slobodne interpretacije nezakonito pribavljenih nalaza iz nadzora i izvještaja. Takvo postupanje nije imalo za cilj unapređenje sigurnosti, nego diskreditaciju i stvaranje nepovjerenja. To potvrđuje i činjenica da se Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH naknadno javno oglasila i izdala saopštenje u kojem se naglašava da sigurnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo nije ugrožena", kaže za "Slobodnu Bosnu" prof. dr. Edhem Taći, međunarodni stručnjak za civilno zrakoplovstvo.

KONTROLA U PROCESU DISTRIBUCIJE

Međunarodni okvir - ICAO Annex 17

"Annex 17 ICAO-a (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva) jasno definiše status ovakvih informacija: 'Države su obavezne razviti i primjenjivati postupke za zaštitu i rukovanje sigurnosnim informacijama, kako bi se spriječila njihova neprikladna upotreba ili neovlašteno otkrivanje.'

I, prilikom razmjene sigurnosno osjetljivih informacija između država ugovornica, obje strane moraju osigurati njihovu zaštitu i korištenje isključivo u svrhu unapređenja sigurnosti. Objavljivanjem nalaza u javnosti došlo je do direktnog kršenja ovih standarda“, objašnjava Taći.   

Sjedište Croatia Airlinesa u Zagrebu (Foto: Arhiv)    

Ako je izvještaj Croatia Airlinesa iskorišten i prenesen izvan zatvorenog sigurnosnog sistema, to predstavlja i zloupotrebu međunarodne razmjene sigurnosnih informacija.  

Evropski okvir - regulative EU

Naš sagovornik navodi da „evropska regulativa propisuje da se rezultati sigurnosnih provjera i programa kontrole kvaliteta ne smiju objavljivati u javnosti, te obavezu primjene striktnih kontrola u procesu distribucije povjerljivih informacija unutar EU sistema: "Dodatni propisi potvrđuju da se mjere i izvještaji koji sadrže osjetljive sigurnosne informacije tretiraju kao klasifikovani podaci i da se distribuiraju isključivo unutar zatvorenog kruga ovlaštenih subjekata."

Jasno je da objavljivanje nalaza u javnosti nije samo nacionalni problem već i ozbiljno odstupanje od evropskog pravnog okvira.

Nacionalni okvir - Bosna i Hercegovina

U domaćem zakonodavstvu postoji više pravnih osnova za zaštitu i sankcionisanje. 

Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH, ističe Taći, obavezuje sve subjekte da informacije od značaja za sigurnost države klasifikuju i štite, a neovlašteno objavljivanje predstavlja povredu službene dužnosti i osnov za krivičnu odgovornost, kao i da Zakon o zrakoplovstvu BiH predviđa kaznene i prekršajne odredbe za postupanja koja ugrožavaju sigurnost civilnog zrakoplovstva.

"Krivični zakon BiH sankcioniše odavanje službene ili poslovne tajne, te ugrožavanje sigurnosti u zračnom saobraćaju, što obuhvata i radnje koje omogućavaju neovlašteni pristup sigurnosno osjetljivim informacijama i time otvaraju prostor za terorističke aktivnosti", potcrtava on.

I NIJE PRVI PUT

Posljedice objavljivanja  

Otkrivanje sigurnosnih slabosti sistema ima višestruke negativne posljedice:

1. Sigurnosne - potencijalnim teroristima daje uvid u ranjivosti sistema i direktno im olakšava planiranje nezakonitih akata.
2. Nacionalne - ugrožava se sigurnosni okvir države i povjerenje međunarodnih partnera.
3. Reputacione - narušava se kredibilitet aerodroma i povjerenje putnika.
4. Ekonomske - objavljeni propusti mogu uzrokovati gubitak aviolinija, smanjenje prometa i direktne finansijske štete.

Institucionalna odgovornost

Posebno je zabrinjavajuće što nakon javnog objavljivanja nalaza Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH nije sprovela sigurnosnu istragu: "Istraga je trebala biti sprovedena da bi se utvrdilo kako je došlo do curenja informacija i ko je za to odgovoran, iako je to bila njena obaveza u okviru kontrole kvaliteta, Tužilaštvo BiH nije pokrenulo istragu iako postoje jasni osnovi za postupanje po Krivičnom zakonu BiH. Odsustvo reakcije nadležnih institucija stvara opasan presedan nekažnjivosti i dodatno podriva povjerenje u sistem sigurnosti", pocrtava profesor.

Ovo nije prvi put da se sigurnosni nalazi iz domena civilnog zrakoplovstva objavljuju u javnosti - sličan slučaj zabilježen je i ranije ove godine na Aerodromu Banja Luka, gdje nadležni organi također nisu reagovali.   

Ilustracija: Agencije

"Bosna i Hercegovina, kao država ugovornica ICAO-a i dio evropskog sigurnosnog okvira, ima obavezu da zaštiti sigurnosne informacije, da ih koristi isključivo za unapređenje sistema, te da sankcioniše svako neovlašteno otkrivanje. Samo na taj način moguće je očuvati sigurnost putnika, kredibilitet države i ekonomski interes avio-sektora", pojašnjava Edhem Taći.

Osim što je profesor iz oblasti sigurnosti civlnog zrakoplovstva, Edhem Taći je i - AVSEC Independent Validator and Certified ICAO Instructor - odobreni ocjenjivač sigurnosnog statusa aerodroma i aviokompanija angažovan za EU i posebno za Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i odobreni instruktor od strane ICAO, koji drži obuke po cijelom svijetu.