U Federaciji Bosne i Hercegovine ove godine izgubljeno je najmanje 10 hiljada radnih mjesta. Do te cifre dolazimo kada osim pada broja zaposlenih, uzmemo u obzir i prekid redovnog godišnjeg rasta zaposlenih u Federaciji, te broj radnih mjesta koja isključivo ovise o subvencijama, piše portal Odgovor.ba. 

Broj nestalih radnih mjesta s kojim se barata u javnost rezultat je poređenja broj zaposlenih u decembru prošle godine (551.842) sa trenutnim brojem zaposlenih (544.909). To znači da je, u odnosu na decembar prošle godine, trenutno u Federaciji 5.060 manje zaposlenih.

U javnosti se ranije, po osnovu podataka iz augusta, govorilo o gotovo deset hiljada radnih mjesta manje. Puna slika za 2025. godinu će biti kompletirana tek krajem decembra.

Koju god cifru uzmemo (augustovsku, septembarsku ili decembarsku), ona neće otkriti potpunu sliku o kretanju broja zaposlenih u Federaciji. Jer, uz tu brojku lako uočljivog pada, Federacija je izgubila i hiljade radnih mjesta koja su se, po osnovi redovno godišnjeg porasta zaposlenosti, tek trebala kreirati u ovoj godini, a što se po prvi put nakon više godina nije desilo.

Federacija ostala bez redovnog godišnjeg porasta zaposlenih

Po podacima dostupnim na stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ), Federacija je od početka 2016. godine imala redovan godišnji porast broja zaposlenih.

Podatke na stranici FZZZ-a možemo pratiti od januara 2016. Od tog trenutka, pa do decembra 2016. godine, broj zaposlenih u Federaciji se povećao za 12.514.

Od decembra 2016. do decembra 2017, taj broj je povećan za 9.642.

Od decembra 2017. do decembra 2018, broj zaposlenih je povećan za čak 56.706.

Ovaj nagli skok, na prelazu iz 2017. u 2018. godinu, desio se jer je Poreska uprava preuzela monitoring od Federalnog zavoda za statistiku, utvrdivši izmijenjene kriterije zaposlenih. Tako da navedeni nagli skok ne indicira porast u broju realnih radnih mjesta, koliko u uklanjanju sive ekonomije, piše portal Odgovor.ba. 

Od decembra 2018. do decembra 2019, rast se vratio u normalni ritam i broj zaposlenih u Federaciji je povećan za 5.925.

Onda je došla godina COVID-a, u kojoj je, od decembra 2019. do istog mjeseca naredne godine, broj zaposlenih pao za 15.307.

Od decembra 2020. do decembra 2021, broj zaposlenih je povećan za 13.361, čime je federalna ekonomija, manje-više, vraćena u stanje kakvo je bilo do COVID-a.

Nakon toga, ponovo dolazi do redovnog godišnjeg rasta, pa od decembra 2021. do istog mjeseca 2022. broj zaposlenih u Federaciji je porastao za 5.023.

Pod aktuelnom Vladom na čelu sa Nerminom Nikšićem (SDP) trend je nastavljen. Tako je od decembra 2022. do decembra 2023. broj zaposlenih povećan za još 6.154.

Rast se desio i u drugoj godini Nikšićevog mandata, od decembra 2023. do decembra 2024, kada je broj zaposlenih u Federaciji porastao za dodatnih 7.405.

Dakle, vidljivo je da je Federacija, kako u dva Novalićeva mandata, kao i u prve dvije godine aktuelne vlade, ostvarivala redovan godišnji porast u broju zaposlenih.

Zahvaljujući tom trendu je Federacija, od 450 hiljada zaposlenih koliko je imala početkom 2016, došla na 551 hiljadu zaposlenih, koliko je imala u decembru prošle godine. To bio akumulirani porast od 101 hiljadu zaposlenih.

Ako ovaj broj od 101 hiljadu zaposlenih podijelimo sa brojem godina (9) koji je bio potreban za taj napredak, onda dolazimo do podatka da je Federacija u prosjeku, od 2016, u prosjeku, imala svake godine po 11 hiljada više zaposlenih.

To znači da je Federacija bila u nesumnjivom trendu rasta broja zaposlenih, te je i u 2025. godini mogla računati, ako ne na 11 hiljada, onda bar na 6-7 hiljada više zaposlenih, koliko je imala u svakoj od prve dvije godine mandata aktuelne Vlade, piše portal Odgovor.ba. 

Dakle, broju od 5.060 manje zaposlenih krajem septembra ove godine (u odnosu na decembar prošle), treba dodati i ovu cifru od 6-7 hiljada ljudi koji su, po trendu godišnjeg porasta broja zaposlenih, trebali dobiti posao u 2025, ali na kraju nisu.

To znači da je Federacija, ako uzmemo u obzir ukupne podatke, ostala bez više od 10 hiljada radnih mjesta. Ali tu nije kraj.

Nestat će hiljade subvencionisanih radnih mjesta

Vlada Federacije je donijela Uredbu o pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima. Po tom programu subvencija, u januaru ove godine, bilo je obuhvaćeno 61.213 radnika u 11.889 korisnika (firmi, obrta, itd.).

Navedena mjera je poduzeta kako bi se ovi radnici spasili od otkaza, koji su im prijetili nakon što je Vlada donijela uredbu o minimalnoj plati od 1000 maraka.

Nedavno je Vlada saopćila da je donijela novu odluku, kojom je obuhvaćeno 1349 korisnika manje korisnika za mjesec juli, u odnosu na prvobitnu odluku iz januara.

Iako Vlada nije saopćila koliko je radnika obuhvaćeno ovom julskom odlukom, izvjesno je da je to manji broj od onih 61 hiljadu iz januara. Dakle, trend je takav da će vremenom sve više radnih mjesta ostati bez federalne subvencije.

Glavno je pitanje koliko će od tih radnih mjesta, kojima je po procjeni Vlade bila potrebna subvencija da opstanu, nestati nakon što u potpunosti nestane subvencija.

Analitičari iznose različite procjene. Po njima, Federacija će, u najboljem slučaju, ostati bez još sedam hiljada radnih mjesta, a u, najgorem slučaju, bez čak 18 hiljada. Niko ne može sa sigurnošću govoriti šta će desiti, ali svi se slažu da će, bez subvencija, hiljade radnih mjesta u Federaciji nestati, piše portal Odgovor.ba. 

Fiktivno čuvanje radnog mjesta

U izjavi za !Odgovor, federalni zastupnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Admir Čavalić kaže da će se konačne posljedice vidjeti kada budu okončane subvencija, što se po njegovom mišljenju neće ubrzo desiti.

Po njegovoj procjeni, od 61 hiljadu radnih mjesta, koliko je izvorno obuhvaćeno subvencijama, 30% njih bi vjerovatno dobilo otkaze ako bi sada bile obustavljene subvencije.

“Trošimo oko 110 miliona federalnog novca na tu aktivnost, najviše preko Ministarstva poduzetništva. Moja pretpostavka je da će se ovo uključiti i u budžet za 2026. godinu, jer je previše riskantno prestati”, kazao je Čavalić.

Delegat Demokratske fronte u Domu naroda FBiH Albin Zuhrić, u izjavi za !Odgovor, kaže da bi, po njegovom izračunu, 12.000 radnika odmah ostalo bez posla da nema subvencija iz državne kase.

“To je fiktivno očuvanje radnih mjesta, jer bi se veliki broj njih ukinuo da država ne daje sredstva, a ukinuo bi se zbog nepromišljenih mjera Vlade FBiH. Da pojednostavim, kada iz Vlade FBiH kažu da subvencioniraju 60.000 radnika, iako je danas to manje nego prije 6 mjeseci, to znači da bi se ugasilo nekih 12.000 radnih mjesta ako bi država prestala plaćati subvencije”, kaže Zuhrić.

Zuhrić kaže da subvencionirana radna mjesta, po definiciji, postoje dok država plaća za njih.

“To je isto kao da je Federacija otpustila hiljade ljudi, pa ih onda zaposlila na budžet i onda će ih morati ponovo otpustiti, jer budžet to ne može podnijeti”, kaže Zuhrić.

Nešto konzervativniju procjenu iznosi nekadašnji novinar, a sada poduzetnik Tvrtko Milović, koji, u izjavi za !Odgovor, kaže da procjenjuje “od 7 do 10 hiljada više nezaposlenih mjesec dana nakon obustave subvencija”.

Uz više od deset hiljada radnih mjesta koje je Federacija izgubila u 2025. zbog otkaza, ali i obustave redovnog godišnjeg rasta, po okončanju subvencija će na udaru biti još nekoliko hiljada radnih mjesta.

U vezi s time, portal Odgovor kontktirao je i Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH. Poslali su upit do kada Vlada Federacije planira uplaćivati subvencije poslodavcima, i raspolažu li projekcijama koliko bi radnih mjesta bilo izgubljeno po okončanju programa subvencija u tom vremenskom okviru, ali do objave ovog teksta nisu odgovorili.