Regulacija cijena hrane je na stolu, ali se moraju uvesti sistemska rješenja, kaže ministrica poljoprivrede Slovenije Mateja Čalušić, koja preuzima dio odgovornosti. Između ostalog, pita se ciljaju li se poljoprivredne subvencije ispravno.

Hrana u trgovinama iz dana u dan sve je skuplja. To nije samo dojam ili subjektivna procjena, već činjenica. Prema podacima Statističkog zavoda s kraja augusta, godišnjoj inflaciji najviše je pridonio porast cijena hrane i bezalkoholnih pića. Međugodišnji rast cijena hrane u našoj zemlji bio je treći najveći u Evropskoj uniji sa sedam posto.

Slovenski premijer Robert Golob prošle sedmice najavio konkretne mjere za smanjenje cijena hrane, a u srijedu se ministrica poljoprivrede, šumarstva i prehrane Mateja Čalušić sastala sa svim sudionicima prehrambenog lanca o toj temi. Nakon sastanka pozvala je na raspravu o tome jesu li svi doista učinili sve da stvari budu bolje. 

"Prvo, želim naglasiti osjetljivost slovenskog tržišta. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je naše tržište vrlo ranjivo zbog svoje male veličine, zbog čega se poskupljenja najbrže osjećaju. S druge strane, brojke pokazuju da je kupovna moć slovenskog potrošača 15 posto ispod europskog prosjeka. To je jedan od ključnih aspekata.", navodi Čalušić, za RTV Slovenija.

Navodi da su htjeli razgovarati sa svima u lancu kako bismo saznali kako kao država mogu pomoći.

"Uvjerena sam da je u ovim turbulentnim vremenima, posebno od izbijanja rata u Ukrajini, na našu dobrobit utjecala podrška u raznim segmentima, od ograničenja cijene električne energije do podrške poljoprivrednicima u obliku goriva. Jedna od konkretnih razlika s Evropom je potražnja na našem tržištu koja je veća od ponude. Tržište potom samo generira cijenu na temelju konkurentnosti, a to se odražava na konačnoj cijeni hrane", naglasila je Čalušić.

Na najave slovenskog premijera  Goloba o mjerama regulacije cijena hrane naglasila je da je to učinjeno prvenstveno iz perspektive osiguranja dobrobiti u zemlji.

"Razgovaramo o tome kako zaštititi najranjivije grupe, jer možda onaj ko ima najmanje ne može priuštiti ni osnovne namirnice. Razgovori s premijerom u početku su se ticali toga idemo li putem ponovnog uvođenja košarice i gdje je bilo nepravilnosti, koje prednosti ili nedostatke bi košarica mogla donijeti. S druge strane, razgovori su se usredotočili i na mogućnost regulacije cijena. To su mjere koje već imamo na stolu i možemo ih odmah aktivirati. Razgovori idu i u smjeru analize što su susjedne zemlje i ostale članice EU uvele, jesu li učinci tamo bili pozitivni. Prije svega, pitanje je - a to podržavaju i dionici - reguliranja cijelog poljoprivredno-prehrambenog lanca kako ne bi bio toliko osjetljiv. Svaki potres na tržištu odražava se u Sloveniji u obliku viših cijena hrane", poručila je Čalušić.

Istakla je da nema odgovor na to koje će biti kratkoročne ili dugoročne mjere, jer još nije bilo odluke.

"Najbrža mjera mogla bi biti regulacija cijena, jer za to imamo zakonsku osnovu, ali bi mogla donijeti i mnoge negativne utjecaje. Vijeće za regulaciju cijena morat će odgovoriti na ta pitanja. Dugoročno moramo pronaći sistemska rješenja jer je poljoprivredno-prehrambeni lanac složen, stoga je važno da ih svi uključeni traže zajedno", poručila je Čalušić.