Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System - EES) Evropske unije u potpunosti je tehnički uspostavljen i spreman za primjenu u Hrvatskoj, a od 12. oktobra 2025. godine započet će njegova postupna primjena sukladno odluci na razini Europske unije.

Sistem će se od tog datuma primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prelazima koji su temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet, obavještenje je Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

EES je novi informacijski sistem Evropske unije kojim se zamjenjuje dosadašnja praksa „pečatiranja“ putnih isprava. Njegovom primjenom automatski će se bilježiti lični podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, kao i moguća odbijanja ulaska državljana trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, odnosno schengenski prostor.

Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno u Evropsku uniju, od državljana trećih zemalja, koji podliježu njegovoj primjeni,  prikupljat će se biometrijski podaci - otisci četiri prsta i fotografija lica - uz podatke iz putne isprave.

"Ti će se podaci pohraniti u sistem i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se pri idućim prelascima utvrđivanje dosjea obavljati usporedbom fotografije lica snimljene u živo s postojećim dosjeom u sistem, što će povećati razinu sigurnosti", pojašnjava se.

Sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na mjesto prebivališta.

"Hrvatski državljani, kao i ostali državljani država članica Evropske unije, koji žive u susjednim zemljama ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji i dalje će prelaziti državnu granicu uz predočenje putne isprave ili lične karte, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sistema", pojašnjeno je. 

Primjena novog sistema najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Alčbanije i Kosova čijim državljanina ne trebaju vize za ulazak u EU. 

Isto važi i za građane Ukrajine, Moldavije, Gruzije, ali i brojnih drugih država koji ne trebaju vizu za putovanje u zemlje Eu, odnosno Schengena. 

Kada je u pitanju region Zapadnog Balkana najveća frekvencija na graničnim prelazima, a ujedno i gužve očekuju se na međudržavnim graničnim prelazima sa Hrvatskom i djelimično sa Mađarskom s obzirom da prema tim državama gravitira najveći broj građana Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. 

(A.TERZIĆ)