Zemlje schengenskog prostora, uključujući Sloveniju, započele su s uvođenjem elektronskog sistema ulaska i izlaska (EES) za državljane trećih zemalja na vanjskim granicama EU-a, međunarodnim aerodoromima i morskim lukama, koji će pohranjivati ​​lične i biometrijske podatke.

EES će digitalno pohranjivati ​​i pratiti ulaske i izlaske, podatke o pasošima, otiske prstiju i slike lica državljana trećih zemalja koji ulaze u 29 evropskih zemalja na kratko vrijeme. Sistem će također pohranjivati ​​odbijanja ulaska.

U Sloveniji, koja nema vanjsku kopnenu schengensku granicu, sistem će biti postavljen na graničnim prelazima na tri erodoroma – Ljubljana Brnik, Maribor Slivnica i Portorož – te na međunarodnim pomorskim graničnim prelazima u Kopru i Piranu.

U sistemu sudjeluju sve države članice EU-a, osim Kipra i Irske, te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Imat će pristup ličnim podacima državljana trećih zemalja u stvarnom vremenu, kao i informacijama o tome gdje su putovali i poštuju li razdoblje boravka u schengenskom prostoru.

Zemlje će postupno uvoditi različite elemente EES-a tokom šestomjesečnog prijelaznog razdoblja. Državljani trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na temelju vize ili im ona nije potrebna za boravak od 90 dana u razdoblju od 180 dana mogu očekivati ​​da će im se podaci i biometrijski identifikatori unijeti u sistem tokom tog razdoblja, a njihovi će se pasoši i dalje pečatiti, objašnjava policija.

Od 10. aprila sljedeće godine ovo će biti obvezni dio graničnih kontrola za državljane trećih zemalja.

Elektronski sistem kontrole ulaska i izlaska povećat će učinkovitost graničnih kontrola u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, terorizma, prevare identiteta i ilegalnog boravka diljem Evropske unije, naglašavaju i Bruxelles i slovenska policija.

Kako je najavilo Ministarstvo unutrašnih poslova, slovenska policija će od danas početi postupno koristiti sistem. Kako bi se izbjegla moguća nesrazmjerna vremena čekanja, posebno na Brniku, policija će povećati broj ulazaka u sistem do 10. aprila 2026. Nakon tog razdoblja sistem će se u potpunosti koristiti za sve subjekte, uključujući i policijski rad u unutrašnjim poslovima.

Također, su objasnili da su zbog uvođenja sistema morali promijeniti određene postupke kako u provođenju granične kontrole na graničnim prelazima, tako i u policijskom radu u unutrašnjosti, što znači i opterećenje postojećeg policijskog osoblja.

Podaci će se koristiti za provjeru i potvrdu identiteta putnika prilikom prelaska vanjske schengenske granice, kao i zakonitosti boravka u EU, te izdavanje dozvola boravka na upravnim jedinicama ili viza na diplomatsko-konzularnim predstavništvima država članica u inozemstvu, objašnjava policija.

Upravne jedinice i tijela za azil također će morati sarađivati ​​u obavljanju poslova vezanih uz sistem ulaska i izlaska prilikom izdavanja dozvola boravka.

Kako je objašnjeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, to će se provoditi korištenjem postojećih informacijskih sistema koji su u tu svrhu nadograđeni.