Na razini institucija Bosne i Hercegovine nije uspostavljen jedinstven registar uposlenih koji osigurava pouzdane podatke o broju uposlenih na neodredeno i odredeno vrijeme te o kretanjima uposlenih, odnosno unapređenjima, internim i eksternim premještajima, neplaćenom odsustvu, prestanku radnog odnosa...

Konstatovano je ovo u izvještaju o finansijskom poslovanju institucija Bosne i Hercegovine koji je dostavljen Komisiji za budžet i finansije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

- lzmjenama Zakona o državnoj službi iz marla 2024. stvoreni su preduvjeti za uspostavu Registra državnih službenika i uposlenika kao ključne pretpostavke za reformu javne uprave. Vijeće ministara BiH je dužno na prijedlog Agencije za državnu službu BiH detaljnije regulirati uspostavljanje i vođenje registra uposlenih. Precizirano je da ce registar uposlenih biti uspostavljen najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu navedenog zakona, upozorili su iz Ureda za reviziju institucija BiH. 

Kritike na račun Ministarstva finansija i trezora BiH 

U skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH, nadzor nad primjenom povjeren je Ministarstvu finansija i trezora. Međutim, navodi se, do sada nisu utvrđene procedure nadzora niti je definirano koje je tijelo Vijeća ministara BiH mjerodavno za vođenje upravnog postupka u slučaju spora između Ministarstva finansija i trezora BiH i institucije BiH u vezi s primjenom odredbi Zakona pa se nadzor ne provodi, premda je obveza propisana još 2008. godine.

-U praksi postoje slučajevi koji zahtijevaju ujednačeno i zakonito postupanje, te potreba osiguranja dosljedne primjena temeljnih načela Zakona i jednakost plaća za isti ili sličan posao, nagrađivanje prema učinku i transparentnost, navodi se u izvještaju.

Stoga, naglašeno je, Ministarstvo finansija i trezora BiH treba sačiniti prijedlog propisa kojim se uređuje postupak nadzora nad Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH i dostaviti ga mjerodavnim institucijama u daljnju proceduru.

Navedeno je i da je Ministarstvo finansija i trezora BiH u ranijem razdoblju dalo direktnu ili indirektnu saglasnost za primjenu koeficijenta za obračun plaća uposlenih na određenim radnim mjestima za koja platni razredi i koeficijenti nisu taksativno navedeni u Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

U izvještaju se navodi da je to urađeno za pozicije član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ombudsman za zaštitu potrošada u BiH, zamjenik generalnog sekretara u Predsjedništvu BiH, direktora i zamjenika direktora Agencije za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali da se nije osiguralo da predmetni koeficijenti budu javno objavljeni, odnosno obuhvaćeni relevantnim propisom.

-Ministarstvo finansija i trezora BiH treba osigurati primjenu načela transparentnosti propisanog Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a vezano za novoutvrdene koeficijente za obračun plaća za radna mjesta koja nisu obuhvaćena navedenim Zakonom, upozorava se u izvještaju. 

Navedeno je i da se plaće i naknade u pravosudnim institucijama obračunavaju se prema Zakonu o plaćama i drugim
naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini BiH i Zakonu o plaćama u institucijama BiH i internim odlukama Ustavnog suda BiH.

Brojni procesi pred sudovima

Zakonom o platama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini BiH, koji se primjenjuje od
2006. godine na suce, tužitelje i stručno osoblje, prava na naknade plaća i troškova definirana, navodi se, su na drugačiji način u odnosu na odredbe Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji se primjenjuje na ostale uposlene u institucijama BiH.

-Ova razlika u pravnoj regulativi temelj je velikog broja tužbenih zahtjeva uposlenih u pravosudnim institucijama, koji smatraju da su diskriminirani u pogledu visine primanja i drugih materijalnih prava u odnosu na uposlene u ostalim institucijama BiH u svim segmentima u kojima ta prava nisu utvrđena zakonima koji se primjenjuju u pravosudnim institucijama na razini BiH premda su pojedine naknade uposlenih u pravosudnim institucijama više u odnosu na naknade u ostalim institucijama BiH, kao što je regres, istaknuto je u izvještaju.

Naglašava se da su konstatirane i tužbe uposlenika u pravosudnim institucijama koji imaju status administrativno-tehničkog osoblja. Navedenim tužbenim zahtjevom tužitelji potražuju da se utvrdi diskriminacija i da se isti svrstaju u rang stručnog osoblja u skladu sa Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine.

-S obzirom na to da je Ustavni sud BiH prethodnih godina donio više odluka kojima je potvrdio diskriminaciju može se očekivati porast broja novih tužbenih zahtjeva uposlenih u pravosudnim institucijama po pitanju prava i naknada u svim segmentima u kojima ta prava nisu utvrdena zakonima koji se primjenjuju u pravosudnim institucijama na razini Bosne i Hercegovine. Nesporno je da ce navedeni sporovi za posljedicu imati kako isplate potraživanja, tako i isplatu zateznih kamata te sudskih troškova, a sve na teret budžeta institucija BiH, upozorava se.

Nužno je, zaključuje se, da mjerodavne institucije izrade sveobuhvatnu analizu zakonske regulative koja uređuje plaće i naknade u pravosudnim i ostalim institucijama Bosne i Hercegovine, te da, u skladu s njenim rezultatima, razmotre mogućnosti usklađivanja propisa radi uspostavljanja jedinstvenog, praviinog i nediskriminatornog okvira koji ce jasno definirati
prava svih kategorija uposlenih u institucijama BiH.

(A.TERZIĆ)