„Slobodna Bosna“ u nekoliko je navrata pisala o očajničkim pokušajima Milorada Dodika, bivšeg entitetskog predsjednika, koji ne posustaje u namjerama da se riješi „crne liste“ i američkih sankcija koje mu je nametnula upravo administracija predsjednika Donalda Trumpa u prvom mandatu.

Dodik nemilice troši milionska proračunska sredstva kako bi stigao do zacrtanog cilja, no to mu do sada nije uspjelo.

Na istom zadatku je i kompletno rukovodrstva režima u Banjoj Luci, pa smo tako svjedočili i kako je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, nakon jednoglasne odluke Predsjedništva BiH da nominira Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, američkog predsjednika označila na društvenoj mreži X, šaljući mu izravnu poruku.

Dodik je novcem poreskih obveznika, kako je „Slobodna Bosna“ ranije izvijestila, plaćao i još uvijek plaća Roda Blagojevicha. Naime, njegov otac Rade bio je oficir jugoslavenske vojske, a u Americi je radio u jednoj od brojnih čeličana po kojima je država Ilinois poznata.

Naime, majka mu je rođena u Chicagu, ali su joj roditelji emigrirali iz Bosne i Hercegovine.

Prije ulaska u svet politike 1990-ih, bavio se advokaturom i bio je pomoćnik državnog tužioca, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji.

Kao član Demokratske partije bio je 40. guverner američke države Ilinois od 2003. sve do smjene 2009. godine.

Blagojevich je kao guverner države bio odgovoran za imenovanje na senatorsko mjesto upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika.

Jednom zvaničniku je rekao da planira to „zlatno" mjesto.

„Jednostavno ga neću dati… za ništa", rekao je Blagojević.

Pokušao je iznuditi sredstva za kampanju u zamjenu za uvođenje zakona koji bi išli u prilog kladionicama i organizatorima trka, a od rukovodioca jedne dječije bolnice je tražio da daju novčane priloge za guvernersku trku.

Iz guvernerske fotelje otišao je pravo na optuženičku klupu.

Godinu dana prije isteka mandata, Blagojevića su uhapsile savezne vlasti 2008. zbog sumnje na korupciju i lažno svjedočenje.

Osuđen je na 14 godina zatvora!

Prije spektakularnog pada, Blagojevich se pojavio u Trumpovom rijaliti show programu „Slavni šegrt", gdje ga je tadašnji voditelj i sadašnji predsjednik SAD-a „otpustio".

Nedugo nakon što je preuzeo dužnost u januaru, Trump je potpisao „puna, potpuna i bezuvjetna" pomilovanja za blizu 1.600 ljudi osuđenih ili optuženih u vezi sa neredima na Capitolu 2021. godine.

AMERIKANCI RAZOTKRILI DODIKA

Sasvim je jasno da Milorad Dodik koristi sličnu retoriku poput Blagojevićeve kako bi izlobirao ukidanje sankcija i skidanje s američke „crne liste“ kod Trumpove administracije, iste one koja je u prvom Trumpovom mandatu Dodika i sankcionirala.

Sličan propali pokušaj dogodio se nedavno dolaskom bivšeg gradonačelnika New Yorka i Trumpovog odvjetnika Rudolpha Giulianija. Navode „Slobodne Bosne“ potvrdio je i ugledni The New York Times, koji piše kako saveznici Donalda Trumpa nastoje ojačati vođu na Balkanu kojeg podržava Putin.

Kampanja utjecaja oslanja se na saveznike američkog predsjednika, uključujući Rudyja Giulianija, kako bi jednog srpskog političara prikazali kao žrtvu političkog progona.

Samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Donald Trump započeo svoj drugi mandat, jedan od njegovih najistaknutijih pristaša, Rudolph W. Giuliani, nalazio se 7.000 kilometara dalje, u posve drugačijoj ulozi.

Umjesto crvene kape s natpisom „Make America Great Again“, koja je obilježila Trumpove skupove posljednjih deset godina, Giuliani je nosio kapu s porukom „Make Srpska Great Again“, pišu Amerikanci.

Njegovo pojavljivanje na političkom skupu Milorada Dodika, predsjednika male samoupravne teritorijalne jedinice u Bosni i Hercegovini, označilo je javni početak skupe i široko rasprostranjene kampanje utjecaja kojoj je cilj bio uvjeriti Trumpovu administraciju da stane u odbranu proruskog autoritarnog vođe koji pokušava očuvati vlast unatoč prijetnjama iz domovine i Washingtona.

Prema dokumentima podnesenima američkom Ministarstvu pravosuđa, u tu su kampanju uključeni lobisti i odvjetnici povezani s Trumpom, koji su za svoj rad plaćeni oko 300.000 dolara mjesečno.

Njihov je cilj prikazati Dodika, dominantnu političku figuru bh. entiteta Republika Srpska, kao svojevrsnog „Trumpa s Balkana“.

Kampanja ga predstavlja kao žrtvu političkih progona sličnih onima koje, kako tvrde Giuliani i Trump, i sami proživljavaju — te kao čovjeka spremnog na unosne dogovore s Washingtonom.

-Trumpova administracija se javno distancirala od Dodikovih zahtjeva, a on se i dalje suočava s velikim preprekama za ostanak na vlasti. Ipak, kampanja utjecaja postigla je neke uspjehe, uključujući sastanke s dvojicom visokih diplomata koje je imenovao predsjednik SAD-a, kao i dosad nepoznato djelomično ublažavanje sankcija Dodikovom timu.

Ova operacija predstavlja nacrt za novu vrstu stranog lobiranja prilagođenu Trumpovoj eri.

Dok su pod prijašnjim administracijama strani političari, oligarsi ili kompanije plaćali dvostranačke lobističke firme da izrađuju analize i organiziraju sastanke u Kongresu, sada se sve češće obraćaju Trumpovim insajderima — kako bi izravno utjecali na predsjednika ili njegovu bazu, ponavljajući njegove pritužbe, hraneći njegov ego i predstavljajući svoje interese kao usklađene s njegovom politikom ili poslovima.

Bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich — kojeg je Trump pomilovao u februaru nakon osude za korupciju — potpisao je ugovor s Dodikovom vladom već u martu.

„Mogu prepoznati što se događa kada to vidim drugdje,“ rekao je Blagojevich. „Bilo mi je očito dok sam bio u zatvoru — gledao sam što rade predsjedniku Trumpu. Isto se sada događa u Europi, ne samo Dodiku i Republici Srpskoj, toj malenoj tački na svijetu, nego i u Francuskoj, Brazilu i Rumunjskoj.“

Kao dio ugovora, Blagojevich objavljuje niz tekstova i objava na društvenim mrežama u kojima osuđuje „progon“ Milorada Dodika na sudu u Bosni i Hercegovini zbog nepoštivanja međunarodnog sporazuma koji je okončao krvavi rat 1990-ih.

Blagojevich uspoređuje ono što naziva „politički motiviranim progonima“ Dodika i drugih desnih populista sa slučajevima korupcije protiv sebe, Giulianija i Trumpa.

Dodik i njegovi saveznici nisu prvi koji koriste ovaj pristup.

U Albaniji je konzervativni oporbeni vođa, koji se suočava s optužbama za korupciju iz SAD-a i kod kuće, pokušao povezati sebe s Trumpom angažirajući njegove suradnike — uključujući Chrisa LaCivitu, suvoditelja Trumpove kampanje 2024., te lobističku firmu povezanu s državnim tajnikom Marcom Rubiom.

U Brazilu su bivši predsjednik Jair Bolsonaro, njegov sin i njihovi saveznici njegovali bliske veze s Trumpovim krugom. Trump je ovog ljeta neuspješno pokušao upotrijebiti utjecaj američke vlade kako bi Brazil odustao od kaznenog progona Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon što je izgubio izbore 2022. godine.

Giuliani, koji i dalje snosi pravne, financijske i reputacijske posljedice svojih pokušaja da ospori pobjedu predsjednika Bidena 2020., iako više nema formalnu ulogu u Trumpovom timu, i dalje ima njegovo povjerenje. Trump je čak najavio da će mu dodijeliti Predsjedničku medalju slobode.

Giuliani, koji je u prvom Trumpovom mandatu tražio poslovne prilike na Bliskom istoku, u Africi i Ukrajini, i dalje se u svijetu smatra čovjekom s izravnim pristupom američkom predsjedniku.

Giuliani je objavio Dodikovo pismo na društvenim mrežama, hvaleći njegovu „hrabrost i patriotizam“ te uspoređujući njegovu borbu s vlastima u Bosni i Hercegovini s vlastitim sukobima s američkim „dubokim državnim strukturama“.

DODIK PIŠE PISMO

„Vi i predsjedniče Trump bolje od bilo koga razumijete bezobzirnu prirodu duboke države i do koje mjere će ići u napadima na političke protivnike.“

Njegov poziv Giulianiju da posjeti Republiku Srpsku uslijedio je nakon višemjesečnih napora Dodikovih suradnika da dopru do ljudi bliskih Trumpovoj administraciji i ponude im političku i financijsku suradnju.

Među njima su i konzervativni lobisti i odvjetnici koji imaju pristup ključnim ljudima u Bijeloj kući i State Departmentu. Neki od njih bili su uključeni u prvu Trumpovu kampanju, a sada koriste svoje veze kako bi pomogli stranim čelnicima koji se prikazuju kao saveznici američkog predsjednika u njegovoj borbi protiv „globalnih elita“ i „političkog progona“.

U Washingtonu su Dodikovi zastupnici isticali da on, poput Trumpa, želi „vratiti suverenitet“ svojoj zemlji i oduprijeti se „nametnutoj vladavini stranih birokrata“.

Jedan od njih rekao je:

„Naš cilj nije samo skinuti sankcije, nego pokazati da Milorad Dodik predstavlja istinske vrijednosti koje dijelimo s Trumpovim pokretom — nacionalni ponos, obiteljske vrijednosti i otpor globalizmu.“

No, međunarodni diplomati upozoravaju da takvi pokušaji predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti u Bosni i Hercegovini, gdje Dodik već godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i rušenjem mirovnog sporazuma iz Daytona iz 1995. godine.

Službenici Europske unije i Ujedinjenih naroda zabrinuti su da bi nova podrška iz Washingtona mogla potaknuti Dodika da krene u još radikalnije korake, uključujući stvaranje paralelnih institucija i oružanih snaga.

„Ono što se događa sada nije samo lokalna balkanska drama,“ rekao je jedan zapadni diplomat. „To je test koliko daleko će ići Trumpova administracija kada se interesi autoritarnih vođa poklope s njezinim političkim narativima.“

U međuvremenu, Dodik nastavlja graditi vlastiti imidž „žrtve progona“ — redovito objavljuje poruke u kojima tvrdi da ga „proganjaju zbog ljubavi prema svom narodu“. Njegovi mediji prikazuju Giulianija i Blagojevicha kao heroje koji razumiju njegovu borbu, dok kritičare nazivaju „stranim agentima“.

Analitičari tvrde da se radi o modernom obliku lobiranja — kombinaciji populizma, medijske manipulacije i osobnih veza.
„Ne radi se više o pisanju izvještaja ili sastancima u Kongresu,“ rekao je jedan američki stručnjak za vanjsku politiku. „Radi se o tome kko može dobiti Trumpovu pažnju — ili barem njegovu objavu na Truth Socialu.

Dok se američka vanjska politika sve više preusmjerava prema ideji „nacionalnog interesa prije svega“, saveznici predsjednika Trumpa širom svijeta pokušavaju iskoristiti tu promjenu u svoju korist.

Za Milorada Dodika, koji se suočava s mogućim optužnicama i sankcijama, podrška iz Washingtona — makar i simbolična — može značiti politički opstanak.

A za Rudyja Giulianija, nekoć slavljenog kao „američkog gradonačelnika“, to znači još jednu priliku da ponovno uđe u svijet globalne politike, sada pod novom zastavom: „Make Srpska Great Again“, zaključuje ugledni američki medij.

(M.I.)